hrvatski

Okolišni uzroci delirija - što možemo napraviti

Boravak u prostoru koji nije kuća oboljele osobe, može imati značajne negativne učinke na kvalitetu života. U takovim slučajevima, nužno je da medicinske sestre i tehničari usmjere pozornost na osobu o kojoj skrbe budući da uvođenje čak i najmanjih promjena može imati značajni pozitivni učinak u liječenju. Sve je više dokaza da okolišni uvjeti odjela na kojima se liječe bolesnici oboljeli od demencije imaju značajan utjecaj na bolesnike i mogu dovesti do distresa i zbunjenosti, odnosno pogoršati simptome bolesti. Osim čimbenika kao što su različita tjelesna stanja, intoksikacija psihoaktivnim tvarima ili zlouporaba psihoaktivnih tvari, izloženost toksinima, operativni zahvati ili multipla etiologija, brojna istraživanja pokazuju kako okolišni čimbenici mogu uzrokovati delirij ili pogoršati kliničku sliku delirija. S druge strane, istraživanja koja proučavaju efikasnost različitih programa koji koriste nefarmakološke intervencije za prevenciju nastanka delirija pokazuju učinkovitost istih, što dopušta zaključiti kako okolišni čimbenici imaju važnu ulogu u prevenciji delirija kod osoba starije životne dobi. Povezanost delirija sa različitim senzornim smetnjama iz okoline upućuje na to da redukcija stimulansa iz okoline ima značajnu ulogu u prevenciji ovog poremećaje. Senzorna deprivacija i senzorno preopterećenje doprinose nastanku delirija. Istraživanje Goldberga i sur. i Bo i sur. pokazalo je povezanost između premještanja iz soba i vremena provedenog na odjelima hitne službe i razvoja delirija. McCuker i sur. u svom istraživanju utvrdili su broj premještaja po sobama utječe na težinu kliničke slike delirija. Razumijevanje rizičnih čimbenika za nastanak delirija i nefarmakološki pristupi u modificiranju tih faktora mogu se smatrati integralnim pristupom u prevenciji delirija kod osoba starije životne dobi. Vrlo važna komponenta u kreiranju terapijske sredine je i organizacija rada i međuljudski odnosi na odjelima gdje se liječe osobe starije životne dobi. Preporuka je da na takvim odjelima radi isto osoblje. Drugim riječima, treba izbjegavati premještanje osoblja unutar odjela, kako bi bolesnici bili okruženi poznatim osobama. Osoblje koje radi s osobama starije životne dobi treba biti posebno educirano za skrb o osobama starije životne dobi, treba razumjeti važnost prepoznavanja simptoma bolesti ali i važnost prevencije onih stanja koji pogoršavaju ishode liječenja posljedično utječući na kvalitetu zdravstvene skrbi. U cilju poboljšanja skrbi za bolesnike oboljele od demencije razvijeni su različiti edukacijski programi za zdravstvene radnike, koji uključuju i edukaciju o važnosti okolišnih čimbenika u liječenu. Važno je da na odjelima bude dovoljan broj osoblja kako bi se smanjila mogućnost izgaranja na poslu, a samim time i prevenirale situacije koje mogu utjecati na kvalitetu zdravstvene skrbi. Zdravstvena njega treba biti dobro isplanirana a pripadajuće intervencije, kada god je to moguće, trebaju se planirati u određeno vrijeme.

bolesnik, demencija, okoliš, socijalna sredina

nije evidentirano