hrvatski

Indeks devastacije: prijedlog za osvještavanje realnog stanja prostora u Hrvatskoj

Tijekom tri desetljeća od prvih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj je postupno, do danas u cijelosti, provedeno odustajanje od strategijskog mišljenja o prostoru i planiranja u prostoru. Nekritičko ponašanje dovodi tijekom tog perioda do propadanja prostora u svim njegovim bitnim materijalnim i simboličkim karakteristikama, s obzirom na prirodne datosti i u vezi s potencijalima društvenog tipa. U tu se činjenicu lako uvjeriti već uvidom u različite tipove prostornih ambijenata u suvremenoj Hrvatskoj, kako na razini fizičkog stanja tako i na razini simboličkih poruka koje u prostoru jesu postavljene. Zapuštenost i degradacija očita je u svim tipovima ambijenata, gdjegod je čovjek intervenirao pa je time i to stanje jasna simbolička struktura, kao informacija o stanju zajednice. Potpuno prirodne cjeline, kontaktne zone između prirode i naselja ljudi te sama urbanizirana kao i ruralna naselja, svi su ti tipovi prostora koje baštinimo danas od predaka u velikoj mjeri pretvoreni od vrlo kvalitetnog prostora i ambijenata ugodnih za život u prostore niže i niske razine kvalitete pa time i vrijednosti. To znamo iskustveno. Koliko, međutim, postoji doista podataka pa time i kvalificiranog znanja o razini devastacije prostora u Hrvatskoj tijekom posljednjih tridesetak godina? Cjelovita baza podataka o stanju izgrađene i prirodne okoline ne postoji, kako bi stoga bilo moguće uspostaviti odnos prema razini devastacije prostora? Integralni pristup prostoru, na svim razinama čovjekove intervencije, moguće je uspostaviti prije svega stvaranjem znanja o činjenicama vezanim uz prostor. U svrhu stvaranja takve osnove za shvaćanje razine devastacije i potom djelovanje u svrhu sanacije, mogao bi se pokrenuti istraživački projekt, radnog naziva Indeks devastacije. Projekt polazi od činjenice da se empirijski osjeća da postoji snažna razina i tipologija devastacije prostora u Hrvatskoj, no koliko se doista zna o tome? Ključno istraživačko pitanje pritom je da li smo doista stvorili stanje „baštine bez baštinika“ kako bi označio Prelog, a hipoteza projekta je da bi se uspostavom sustavno strukturirane baze podataka o devastaciji prirodne i društvene okoline u Hrvatskoj mogla stvoriti javna svijest o toj činjenici pa bi se na taj način pomoglo i sanaciji. Projekt bi trebao biti interdisciplinaran u svrhu davanja odgovora na pitanje kojim je metodama moguće stvoriti sveobuhvatnu bazu podataka o devastaciji prostora u Hrvatskoj?

devastacija prostora ; javno dobro ; baza podataka ; interdisciplinarni istraživački projekt

nije evidentirano