hrvatski

Izvori stresa i posttraumatski rast sveučilišnih nastavnika u vrijeme pandemije

Pandemija COVID-19 rezultirala je značajnim promjenama u načinu rada na sveučilištima. Prelazak na online nastavu za koji većina nastavnika nije bile pripremljena, uz neizvjesnost zbog bolesti odrazili su se njihovo funkcioniranje. Sukladno dosadašnjim spoznajama očekivano je kako se pandemija kao stresni životni događaj odražava na razvoj psiholoških simptoma i poteškoća. Međutim, jednako tako izloženost stresnim događajima može dovesti do pozitivnih psiholoških promjena povezanih s posttraumatskim rastom koji uključuje pridavanje veće važnosti značenja životu, promjenu životnih prioriteta te veći osjećaj osobne snage, važnost zbližavanja s drugima, otkrivanje novih mogućnosti u životu te duhovni razvoj. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati izvore stresa kod sveučilišnih nastavnika izazvanih novim uvjetima života i rada tijekom pandemije kao i čimbenike mogućeg posttraumatskog rasta. U istraživanju je sudjelovalo 218 nastavnika Sveučilišta u Rijeci (60% žena). Najviše sudionika je u partnerskom odnosu (75%), od čega njih 16% ima djecu predškolske, a 30% djecu školske dobi. Podaci su prikupljeni online tijekom prvog vala pandemije, u lipnju 2020. godine. Primijenjen je upitnik izvora stresa konstruiran za potrebe ovog istraživanja, upitnik posttraumatskog rasta, upitnik demografskih podataka te pitanja koja su se odnosila na procjenu promjene psihičkog stanja, doživljaja usamljenosti i pozitivnih iskustava. Izdvojena su četiri izvora stresa, pri čemu su stres zbog izolacije i stres povezan s pandemijom te stres vezan uz uvjete rada bili umjereno izraženi, dok je razina stresa povezana s obiteljskim funkcioniranjem bila mala. Najviše ispitanih je izjavilo da tijekom pandemije nije došlo do promjene u njihovom psihičkom funkcioniranju (69%), dok ih je 23% izjavilo da im se stanje pogoršalo. Njih 9% je procijenilo kako im ova situacija uopće nije donijela neka pozitivna iskustva te se 15% često osjećalo usamljenima. Za većinu izvora stresa nisu dobivene spolne razlike, osim kod stresa zbog uvjeta rada koji je izraženiji kod žena. Nastavnice su u odnosu na muške kolege imale izraženiji posttraumatski rast te su procijenile i kako im je ova situacija donijela i neka pozitivna iskustva. Sukladno očekivanjima, posttraumatski rast je bio u pozitivnoj korelaciji s doživljajem stresa i uznemirenosti. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su kako viši posttraumatski rast imaju osobe koje su izraženijim doživljavale stres zbog pandemije te oni koji su procijenili kako im je ova situacija donijela više pozitivnih iskustva, ali i oni koji su se češće osjećali usamljenima.

posttraumatski rast, pandemija, stres, sveučilišni nastavnici

nije evidentirano