hrvatski

Emocionalno funkcioniranje studenata tijekom pandemije

Rezultati brojnih istraživanja provednih na sveučilištima širom svijeta upućuju na negativne posljedice pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje studenata. U radu će biti predstavljeni rezultati istraživanja provedenih sa studentima Sveučilišta u Rijeci. Prigodni uzorci studenata ispitni su tijekom tri pandemijska vala (približno 1000 studenata u svakom ispitivanju), dobi 18 do 28 godina (oko 75% djevojaka). Primijenjena je Skala izvora stresa (konstruirana za potrebe ovog istraživanja) te Upitnik anksioznosti, depresivnosti i stresa (DASS). Rezultati upućuju na 4 glavna izvora stresa (posljedice izolacije, strah od zaraze, akademski stres i obiteljski stres) pri čemu studenti najintenzivnije doživljavaju stres potaknut posljedicama izolacije. Studenti također doživljavaju povećane intenzitete stresa, anksioznosti i depresivnosti, pri čemu je zamijećen značajan porast izraženosti simptoma u svakom sljedećem pandemijskom valu. U prvom mjerenju 35% studenata procjenjuje da je došlo do pogoršanja njihovog psihičkog stanja, a u trećem mjerenju čak 49% njih, od čega 8% navodi značajno pogoršanje. Studenti navode i povišenu prisutnost suicidalnih ideja (15% njih), što je znatno više u usporedbi s učestalošću dobivenom ispitivanjima prije pandemije (oko 7%). Studenti koji su promijenili mjesto boravka zbog odlaska na studij te su se tijekom lockdowna vratili svojim obiteljima doživljavaju više stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresivnosti. Također, studenti kod kojih je zbog pandemije došlo do pogoršanja financijske situacije imaju izraženije sve simptome. Tijekom trećeg pandemijskog vala preko 40% studenata je razmišljalo o traženju psihološke pomoći, a zaista ju je potražilo samo 8% njih. Rezultati su u skladu s brojnim istraživanjima na različitim sveučilištima diljem svijeta te upućuju na značaj praćenja mentalnog zdravlja studenata, kao i na potrebu razvoja preventivnih i efikasnih terapijskih postupaka koji trebaju biti što dostupniji studentima kako bi se smanjile moguće barijere u traženju psihološke pomoći.

pandemija, studenti, izvori stresa, anksioznost, depresivnost

nije evidentirano