hrvatski

Tumač za Požešku goru

Požeška gora nalazi se u istočnom dijelu sjeverne Hrvatske, u Slavoniji, ima površinu od oko 310 km2 i čini središnji dio južnog lanca slavonskih gora. Geološkim kartiranjem na području Požeške gore izdvojene su dvadeset i dvije litostratigrafske jedinice, 18 formacija i 4 člana, te pet nekonformitetima ograničenih jedinica u kvartaru. Sve izdvojene jedinice s prekidima pokrivaju vremenski raspon od donjeg trijasa do završno kvartara. Izdvojene su sljedeće formacije: Sulkovci (SUL) (uškriljeni, sivi i crvenkasti siltiti i sitnozrnati pješčenjaci u nepravilnoj izmjeni) – donji trijas, Bodliš (BOD) (masivni, rekristalizirani i mramorizirani vapnenci s konodontima i s tankim proslojcima crvenih šejlova) – anizik, Gradski Vrhovci (GVR) (masivni, jako tektonizirani ljubičastocrveni alkalijsko-feldspatski graniti s varijetetima: granofirski i granitporfirski) – santon, Luke potok (LP) (nepravilna izmjena siltita i kalcitičnih siltita s do 2 m debelim proslojcima pješčenjaka (turbiditi), s probojima mlađih dijabaza) – ? santon-gornji mastriht, Bzenički potok (BZP) (laminirani do vrlo tanko slojeviti glinoviti mikrit (vekstone-pekstone) s globotrunkanama (Scaglia) te rjeđim, tankim proslojcima kalcitičnih siltita i tufova) – gornji santon-gornji mastriht, Blacko (BLA) (alkalijsko-feldspatski rioliti s varijetetima: afirni, porfirni, mandulasti, perlitni i fluidalni) – mastriht, Vidovci (VID) (masivni bazalti i metabazalti te bazični tufovi. Mjestimično izražene jastučaste lave. Dijabazi i metadijabazi kao žile unutar formacija Luke potok, Gradski Vrhovci i Blacko. Enklave crvenih gornjokrednih mikritnih vapenaca) – mastriht – paleogen, Kozijak (KOZ) (masivne riolitno-granitne breče s lećama pješčenjaka) – donji-srednji oligocen, Škrabutnik (ŠKR) (klastpotporni do matrikspotporni konglomerati s lećama pješčenjaka) – eocen, Daranovci (DAR) (šljunci, konglomerati, pijesci i podređeno siltovi) – otnang-karpat, Glavnica (GLA) (konglomerati, šljunci, pješčenjaci, lapori, kongerijski vapnenci i ugljeni) – otnang?-karpat-donji baden, Vejalnica (VEJ) (lapori, podređeno biokalkareniti, pješčenjaci i konglomerati) – gornji karpat-baden, Vrapče (VRA) (kalkareniti, kalksiltiti i litotamnijski vapnenci) – srednji do gornji baden, Dolje (DOLJ) (ritmička izmjena laminiranih lapora, glina, vapnenaca i siltita te rjeđih proslojaka pijeska) – sarmat, Croatica (CRO) (tanko uslojeni (pločasti) glinoviti vapnenci) – donji panon, Medvedski Breg (MEB) (masivni lapori s rijetkim cm- do dm-proslojcima pijesaka i pješčenjaka, a u nižim dijelovima stupa proslojci glinovitih vapnenaca) – srednji-gornji panon, Nova Gradiška (NGR) (uslojeni do masivni, u pravilu dobro sortirani pijesci, šljunkoviti pijesci, siltiti i pješčenjaci s kongerijama) – gornji panon, Vrbova (VRV) (pijesci, gline, siltovi i ugljeni) – pliocen. Formacija Blacko ima tri člana: Oštro brdo (Obr) – mramor, Mirkovica (Mir) – sitno- do krupnozrnati kiseli piroklastiti i Oživak (Oži) – kiseli tufovi do nekoliko metara debljine s varijetetima: kristalovitrofirni, vitrofirni, škriljavi kristalovitrofirni, litokristalovitrofirni i lapilni vitrofirni, a u formaciju Vejalnica uključen je član Crnka (Crn) – kiseli tufovi. Nekonformitetima ograničene jedinice su kvartarne starosti, a izdvojeni su sljedeći litofacijesi: sedimenti nalik lesu (snl) (slabo pjeskoviti siltovi), deluvijalno-proluvijalne naslage (dpr) (izmjena slabo sortiranih šljunaka, pijesaka, siltova i glina), eluvijalne naslage (r) (rastresiti, netransportirani materijal, izgrađen od sitno- do krupnozrnatog materijala podloge), naslage poplavne ravnice (po) (siltovi, glinovito siltozni pijesci i pijesci) i aluvijalne naslage (al) (gline, siltovi, pijesci i šljunci). Prva četiri litofacijesa su pleistocenske starosti, dok su aluvijalne naslage holocenske starosti. Na području Požeške gore je po prvi puta dokazana trijaska starost sedimentnih stijena. One su uvrštene u formacije Sulkovci i Bodliš. Taj nalaz predstavlja vrlo značajan podatak u smislu tumačenja geotektonske građe čitavog područja slavonskih gora. Strukturni sklop Požeške gore oblikovan je kroz dva glavna tektonska događaja, tijekom gornje krede/paleogena i neogena/kvartara. U naslagama su dokumentirana dva pravca paleonaprezanja. Starije naprezanje približnog pravca istok – zapad vidljivo je u stijenama trijaske i kredne starosti, dok je mlađe, približnog pravca sjever – jug, dokumentirano u mlađim stijenama kenozojske starosti. Temeljeći se na tektonostratigrafskoj evoluciji, razvoju pojedinih sedimentacijskih bazena i popratne magmatske aktivnosti šireg prostora, opisan je geološki razvoj područja Požeške gore od donjeg trijasa do zaključno kvartara. Analizom hidroloških prilika te hidrogeoloških karakteristika kartiranih stijena izdvojene su i podijeljene formacije na one koje imaju karakter propusnih, polupropusnih ili nepropusnih stijena te je opisan hidrogeološki potencijal svake od njih u svrhu definiranja sveukupnog vodnog potencijala za opskrbu šireg područja pitkom vodom. Temeljem analize geomehaničkih svojstava stijena definirane su pojedine formacije koje predstavljaju određeni rizik u smislu formiranja klizišta ili odrona. Terenskim istraživanjima i analizom arhivske građe opisana su ležišta i pojave ruda metala, nemetalnih mineralnih sirovina te energetskih mineralnih sirovina. Od ruda metala obrađene su pojave željeza, mangana i zlata. Od nemetalnih mineralnih sirovina izdvojene su gline, kvarcni pijesci, vapnenački pijesci, šljunak i šljunkovito-pjeskoviti materijali, tehničko-građevni kamen, lapori i pitka voda. Od energetskih mineralnih sirovina izdvojeni su i opisani ugljen (smeđi ugljen i lignit) te nafta i plin. Od mineralnih sirovina danas se samo povremeno koriste vapnenci i bazalti kao tehničko-građevni kamen.

Tumač ; Osnovna geološka karta RH ; Požeška gora ; Hrvatska

nije evidentirano