hrvatski

Identitet, geografija, ideologija: književnoznanstvene rasprave

Knjiga obuhvaća 17 priloga objavljivanih u međunarodnim zbornicima i časopisima u različitim etapama (su)autorskoga istraživanja. Svi su radovi revidirani, a nekoliko je poglavlja u knjizi potpuno novo i do sada neobjelodanjeno. U knjigu su uvrštene teme sa zajedničkom niti refleksije o povezanosti različitih društvenih procesa i književnih pojava u svjetskoj i hrvatskoj književnosti. U svom razmatranju različitih pojava iz svjetske i hrvatske književnosti autori stavljaju naglasak na problematiku identiteta, kulturne, političke, ekonomske i društvene različitosti unutar paralelnih kulturnih geografija i geografskih kategorija koje otvaraju tekstovi uključeni u analizu. Knjiga je podijeljena u 3 problemske cjeline naslovljene prema trima ključnim pojmovima: identitet, geografija i ideologija. Prva tematska cjelina naslovljena „Identitet“ sadrži šest rasprava: „Frankenstein: dimenzije čudovišnosti“, „Ciganin, ali najljepši: priča o fascinaciji i preziru“, „Zamor materijala ili tko su migranti?“, „Antibajke Angele Carter: o ženskoj (ne)moći“, „Folksdojčeri: pamćenje, sjećanje, zaborav“ i „Mađarski kulturni identitet tijekom tristo godina samoće“. Druga tematska cjelina naslovljena „Geografija“ sadrži pet rasprava: „Imaginarni Balkan ili gdje počinje đavolji svijet?“, „Irena Lukšić kao književni kartograf“, „Kulturno (re)konstruiranje Europe: od Christkinda do Hitlera“, „Srednjoeuropski imaginarij u Pogledu grofice Hahn-Hahn“ i „Zemlja Plavih Gora kao književna kolonija Brama Stokera“. Treća tematska cjelina s naslovnom odrednicom „Ideologija“ obuhvaća šest rasprava: „Slavenka Drakulić: o komunizmu iz životinjske perspektive“, „Hašekova karnevalizacija vs. Austro-Ugarska Monarhija“, „Ista priča i ideologija: paralelno pisanje i čitanje“, „Péter Zilahy: od ideologije do mitologije“, „Ideološke reprezentacije očima Drugoga u Turskom zrcalu“ i „Komunistički James Bond Milorada Popovića“. Također monografija sadrži „Predgovor“ autora, „Bilješke o autorima“ i „Kazalo imena“. Svaka rasprava popraćena je popisom literature. Znanstveni doprinos monografije očituje se u izboru triju ključnih termina – identitet, geografija, ideologija – prisutnih u originalnom i specifičnom pristupu odabranom književnom korpusu. Naime iz opisane strukture knjige uočljivo je da prevladava proučavanje određenih društvenih procesa i književnih pojava unutar svjetske i hrvatske književnosti s naglaskom na oblikovanju identiteta, izgradnji kulturne različitosti, društvenog statusa i pripadnosti, potom na određenju geografskih kategorija kao što su prostor i mjesto, krajolik i okoliš, javno i privatno te, napokon, na tumačenju utjecaja ideologije na društvene odnose. Znanstvena relevantnost monografije očituje se i u zasnivanju njezina metodološkoga pristupa na suvremenim teorijskim pravcima i disciplinama književne i kulturne antropologije, sociologije, kulturologije, imagologije, kritičke geografije i drugih teorijskih pravaca. K tome autori pozorno trasiraju intertekstualne veze i spone, ne samo u njihovu tekstualnom već i u političkom dijalogu, nerijetko prateći glas mariginaliziranih i viktimiziranih te mapirajući nacionalne, globalne i individualne traume koje problematizira suvremena književnosti. Suvereno se krećući od britanske do iračke književnosti, od mađarskoga i češkog, preko crnogorskoga do hrvatskoga konteksta, autori u svojim analizama skrbe o svakom zasebnom kontekstu stavljajući ga u suodnos s drugim s kojim dolazi u kontakt. U svojoj analizi autori stavljaju naglasak na političnost književnog teksta bilo da u svojim čitanjima donose novu, provokativnu perspektivu na neke kanonske tekstove bilo pak da upućuju na važnost nekih podzastupljenih pojava i fenomena. Važan znanstveni aspekt monografije čini širenje uvida u recentnu književnost svjetskoga konteksta te njezina svrhovitog i relevantnog dovođenja u vezu s hrvatskim kontekstom.

Identitet, geografija, ideologija, hrvatska i svjetska književnost

nije evidentirano