hrvatski

Praćenje promjena travnjačke vegetacije na uspostavljenim trajnim plohama 81, 82, 83 i 84, na području NP Plitvička Jezera

U okviru projekta 100 trajnih ploha Republike Hrvatske (Rauš et al. 1980) na području Nacionalnog parka Plitvička jezera 1988. godine postavljene su 4 trajne plohe travnjačke vegetacije označene brojevima 81, 82, 83 i 84. Lokacije za te plohe odabrane su na temelju prethodnih istraživanja travnjačke vegetacije na području Nacionalnog parka. Odabrane su tako da predstavljaju najraširenije tipove travnjačke vegetacije u Parku, koji su ujedno pod utjecajem različitih načina korištenja. Namjera je bila da se istraži i prati struktura vegetacije, dinamika i smjer sukcesije osnovnih tipova travnjačke vegetacije u Parku te povezanost toga s načinom korištenja travnjaka. Uzorkovanje vegetacije bilo je napravljeno 1988., 1989. i 1990. g. prema metodi široko korištenoj u biljnoj sociologiji procjenama pokrovnosti prema Braun-Blanquetu (1964). Nakon toga zbog ratnih događaja istraživanja su bila prekinuta do 2002. godine kada su nastavljena. U 2002., 2005. i 2008. uzorkovanje vegetacije napravljeno je na istim principima, ali prema proširenoj skali (Barkmann 1964) koja je primjerenija numeričkoj analizi. Rezultati su bili usporedivi jer se proširena skala može transformirati u stariji tip skale. Nakon prekida od 10 godina, 2018 godine nastavljena su istraživanja po istoj metodi kao od 2002. do 2008. Da bi se utvrdila povezanost dinamike vegetacijske strukture s nekim parametrima u tlu uzorkovano je i tlo počevši od 1989. godine. Na sve četiri plohe primijećene su kontinuirane promjene u florističkom sastavu vegetacije. Uglavnom se radilo o smanjenju broja vrsta po snimkama i smanjenju pokrovnosti vrsta karakterističnih za sintaksone u koje su plohe klasificirane. Od promjena u kemijskim parametrima tla uočilo se povećanje količine hranjiva (dušika) u tlu što je izravna posljedica ne otklanjanja organske tvari s ploha. Povećanje količine hranjiva u tlu predstavlja jedan od najjačih pokretača vegetacijske sukcesije. Prostorna analiza istraživanog područja također je pokazala jako izraženu sukcesiju vegetacije, posebno uočenu na području Karleušinih plasa.

tlo ; Hrvatska ; dušik ; sukcesija

nije evidentirano