hrvatski

Analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko- goranske županije zbog podizanja razine mora

Prostorni plan Primorsko-goranske županije naglašava da je prostor njezin najvažniji resurs (Službene novine Primorsko- goranske županije broj 32/13, 7/17 ispravak, 41/18 i 4/19 pročišćeni tekst). Industrijski razvoj i procesi industrijalizacije intenzivirali su korištenje prirodnih potencijala kao i svih drugih prostornih vrijednosti. Konačno, klimatske promjene predstavljaju izazov jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Porast razine mora vjerojatno je najnepovoljnija posljedica klimatskih promjena na hrvatskoj obali. Do kraja 21. st. očekuje se rast razine mora od 62±14 cm. To će imati značajne posljedice na obalama Primorsko-goranske županije čija je ukupna duljina 1.235 km. Štetne posljedice će se pokazati kroz plavljenja dijelova naselja smještenih na najnižim obalnim područjima, oštećenja obalne infrastrukture, zaslanjenja krških vodonosnika, pojačane erozije obala i sl. Pod negativnim utjecajem porasta razine mora bit će i žala, a izrazito nepovoljan učinak očekuje se na umjetnim dijelovima obale. Najugroženije će biti niske zone obalnih naselja i gradova kao što su Rijeka, Crikvenica, Mali i Veli Lošinj, Cres i Rab. Adekvatna analiza plavljenja obalnih naselja i gradova moguća je primjenom trodimenzionalnih oblaka točaka visoke preciznosti i razlučivosti. Upravo su učestale poplave na obalnom području Županije ukazale na potrebu za provođenjem analize ranjivosti županijskog obalnog područja uslijed klimatskih promjena, odnosno podizanja razine mora.

obalna ranjivost, porast razine mora, indeks

nije evidentirano