hrvatski

Struktura nadzemne biomase divlje trešnje (Prunus avium L.) u nizinskim šumama Hrvatske

U radu su prikazane sastavnice strukture ukupne nadzemne biomase stabala divlje trešnje (Prunus avium L.) na području spačvanskog bazena u Upravi šuma Podružnica Vinkovci. Istraživanja su obavljena na 120 primjernih stabala divlje trešnje, prsnih promjera od 10 do 72 cm i visine od 10, 8 do 34, 4 m. Drvni sortimenti izrađeni su prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995. godine. Sortimentna struktura primjernih stabala divlje trešnje pokazuje znatna odstupanja u odnosu na tablice sortimentne strukture za voćkarice koje koristi trgovačko društvo „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb. Udio trupaca za furnir kreće se od 9, 29 % u debljinskom stupnju 37, 5 cm do najviše 19, 50 % u debljinskom stupnju 67, 5 cm. Pilanski trupci prvog razreda kakvoće kreću se u rasponu od 12, 04 % (72, 5 cm) do 19, 89 % (32, 5 cm), a drugog razreda kakvoće od 17, 30 % (62, 5 cm) do 26, 89 % (32, 5 cm). Drvni sortiment tanke oblovine zastupljen je u debljinskom stupnju 17, 5 cm sa 17, 44 % te u debljinskom stupnju 22, 5 cm sa 15, 90 %, dok je u višim debljinskim stupnjevima značajno manje zastupljen. Udio prostornog drva je najveći u prvom debljinskom stupnju 88, 76 % (12, 5 cm) te u sljedeća dva sa 67, 44 % i 47, 71 %, a najmanji je u debljinskom stupnju 67, 5 cm sa 27, 01 %. Prosječni udio prostornoga drva iznosi 42, 09 %. Otpad se u ukupnoj strukturi krupnog drva kreće od 11, 24 % (12, 5 cm) do 19, 12 % (27, 5 cm), a prosječno iznosi 16, 47 %. Dvostruka debljina kore kreće se u rasponu od 0, 53 cm do 3, 37 cm, odnosno prosječno 1, 66 ± 0, 57 cm, a postotni udio kore kreće se od 4, 77 % do 16, 46 %, sa srednjom vrijednošću od 9, 02 ± 2, 01 %. Utvrđeni su i parametri Schumacher-Hallove jednadžbe, gustoća drva, udio vode, obujam granjevine (promjera <7 cm) te struktura ukupne nadzemne biomase.

drvni obujam ; drvni sortimenti ; debljina kore ; otpad

nije evidentirano