hrvatski

Percepcije odgojitelja pripravnika refleksivnom pristupu u dječjim vrtićima

Različita su prethodna iskustva i znanja pojedinaca kao i njihovo implementiranje u odgojno-obrazovni proces djece rane i predškolske dobi. Stoga je potrebno pronaći što je moguće efikasnije i učinkovitije oblike stručnog usavršavanja i unaprjeđivanja njihovih djelatnika. Sve veću pozornost danas je potrebno uz osobne i socijalne kompetencije pridavati i unaprjeđivanju profesionalnih kompetencija odgojitelja u dječjim vrtićima. Odgojitelj je u ovim institucijama inicijator i pokretač promjena koje su usmjerene trajnom učenju i usavršavanju, brizi o svom osobnom i profesionalnom razvoju kao dijelu organizacijske kulture koja uči i mijenja se. Kako bi ovaj proces tekao što je moguće učinkovitije potrebno je prepoznati pravilne oblike i načine djelotvornog rada. Trenutno poželjan pristup u podizanju intrizične motivacije djelatnika u dječjim vrtićima za njihov osobni rast i razvitak prepoznat je u unaprjeđivanju kompetencija refleksivnog pristupa. Ova kompetencija posebice je značajna i dominantna kod odgojitelja pripravnika koja u njihovom radu kao metoda učenja, a osobito na razini kritičke refleksije može doprinijeti promjenama u implicitnoj pedagogiji i u njihovom profesionalnom okruženju te unaprijediti odgojnu praksu usmjerenu na dijete. Rad interpretira rezultate istraživanja koje je imalo za cilj utvrditi razinu refleksivnih kompetencija odgojitelja pripravnika nakon godine dana pripravničkog staža. Za prikupljanje relevantnih pokazatelja primjenjuje se upitnik općih podataka te upitnik o ispitivanju percepcije refleksivnih kompetencija. Varijable koje se promatraju istraživanjem su: razine refleksivnoga pristupa u području metodologije rada, kreiranja aktivnosti, organizacije prostora i materijala, komunikacije i interakcije, stvaranja cjelokupnog ozračja u odgojno-obrazovnim skupinama i vrednovanje ostvarenih postignuća djeteta. Uzorak istraživanja obuhvaća odgojitelje pripravnike s područja pet slavonskih županija. Za usvajanje novih znanja i vještina pripravnika značajni su voljnost i spremnost koje mijenjaju ustaljene načine promišljanja, preispituju pretpostavke te omogućuju stvaranje osobnog kritičkog mišljenja.

cjeloživotno učenje ; kompetencije ; kvalitetan rad ; profesionalni razvoj, samorefleksija.

nije evidentirano