hrvatski

Romi u Podravini i njihovo stradanje u Drugom svjetskom ratu, 1941.-1945.

Romsko stanovništvo se prema postojećim izvorima najkasnije naselilo na područje Podravine u 17. st. Znatan broj Roma naseljava se na ovom području sredinom 19. st. migrirajući iz rumunjskih kneževina Moldavije i Vlaške, a domaće stanovništvo ih je nazivalo Koritarima (danas se nazivaju Bajašima). Njihov život na ovom području, kao i u većini drugih hrvatskih područja, bio je nerijetko obilježen nastojanjima vlasti da spriječi njihov nomadski način života te da ih se prisili na sjedilački (sedentarni) način života. Istodobno, stanovništvo na ovom području nerijetko je negativno percipiralo romsko stanovništvo kao besposličare sklone raznim kriminalnim djelima (krađi, varanju i sl.) što je dovodilo do nasilnih sukoba vlasti i neromskog stanovništva s njima. Dolaskom ustaša na vlast i osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske u travnju 1941. Romi su postali jedna od nepoželjnih skupina stanovništva, uz Srbe, Židove i Hrvate antifašiste, te su iste vlasti započele s njihovim progonom. U tom kontekstu vlasti u NDH donijele su rasne i druge zakone, kojima su Romima bila uskraćena osnovna građanska prava. Nakon toga, ustaške vlasti započele su s njihovom deportacijom u logore, napose onom u Jasenovcu, u kojem su Romi bili na temelju odredbe od 19. svibnja 1942. sustavno deportirani iz svih područja NDH. U jasenovačkom logoru romski zatočenici bili su mučeni te većina njih ubrzo po dolasku je bila ubijena. Istodobno s deportacijom Roma u jasenovački logor, ustaške vlasti su činile masovne zločine nad njima tijekom cijelog rata. Posljedica ustaške genocidne politike bilo je gotovo u potpunosti nestajanje predratne romske zajednice na području Hrvatske. U izlaganju će se fokusirati na povijest stradanja Roma na području Podravine, posebno pitanja deportacije tamošnjeg romskog stanovništva u ustaške logore Danica i Jasenovac. Analizom će biti obuhvaćena pitanja deportacije Roma s tog područja u nacističke logore u Njemačkoj i pitanja oduzimanja romske imovine. Posebno će biti značajno analizirati sudjelovanje Roma u antifašističkom (partizanskom) pokretu i njihovo spašavanje od strane neromskog stanovništva na ovom području. Na kraju izlaganja biti će obuhvaćena razmatranje pitanje utvrđivanja (numeričkih) razmjera stradanja i kulture sjećanja na romske žrtve sa područja Podravine.

Romi, Drugi svjetski rat, Nezavisna Država Hrvatska, Podravina, genocid

nije evidentirano