hrvatski

Pijanistički i dirigentski međuteatar od koncertnoga podija do filmskoga medija

Cilj je ove disertacije ukazati na performativne i teatralne elemente u pijanističkoj i dirigentskoj koncertnoj izvedbi te ih dovesti u odnos sa spoznajama recentnih teorija izvedbenih umjetnosti. Uporabom teatroloških alata postavlja se hipoteza međuteatra u pijanizmu i dirigiranju, čime se označava performativne i teatralne elemente pijanističkog i dirigentskog nastupa. Analizom tekstova autora ne-glazbenika dobiva se pregled izvanglazbenih segmenata koji, pored glazbe, glazbeni događaj izoštravaju kao izvedbeni. Uz tekstove autora ne-glazbenika, kao operativni aspekt istraživanja uzima se analiza prezentacije pijanista i dirigenata na temelju filmskih zapisa kako bi se ustanovilo na koji način kamera bilježi i dodatno potvrđuje zone pijanističkog i dirigentskog međuteatra. Interpretacija tekstova i filmova usmjerena je ka dovođenju u odnos pijanističke i dirigentske izvedbe, kao glazbenog teatra u širem smislu, sa spoznajama recentnih teorija izvedbenih umjetnosti. Liminalne zone, odnosno međuteatar u pijanizmu i dirigiranju, definirane su analizom i sintezom tekstova i filmova zaokupljenih pijanistima i dirigentima za vrijeme izvedbe ‒ od izvedbe uživo do medijatizirane izvedbe. Predstavljački i scenski izvedbeni spektar pijanističke i dirigentske izvedbe, očituje se stanjem i ponašanjem pijanista i dirigenta na sceni. Mimika, gesta, utjelovljenje, prezencija, koprezencija, pogled i (psiho)kineza elementi su koje dosadašnje analize izvedbe pijanista i dirigenata zanemaruju. Sam čin izvedbe pijanističkog recitala ili simfonijskog koncerta odvija se u izvedbenom prostoru i vremenu, za publiku, a izvođač manifestira izvedbeno ponašanje što glazbeni događaj čini izvedbenim ‒ pijanističkim i dirigentskim međuteatrom.

pijanizam ; dirigiranje ; izvedba ; izvedba uživo ; medijatizirana izvedba ; koncertni podij ; filmski medij ; međuteatar

nije evidentirano