hrvatski

Mentalno zdravlje i zadovoljstvo poslom medicinskih sestara uključenih u dobrovoljni ili obvezni prekovremeni rad: prvi rezultati presječnog istraživanja

Uvod: Prekovremeni rad zdravstvenog osoblja predstavlja jedan od glavnih problema zdravstvenog sustava – ne samo zbog financijskih implikacija, već i zbog utjecaja takvog rada na kvalitetu života te pružanje zdravstvene zaštite. Prethodna istraživanja istraživala su obilježja i implikacije prekovremenog rada liječnika u Hrvatskoj, no dosad je premalo pažnje posvećeno prekovremenom radu medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Cilj: Glavni ciljevi su istražiti prediktore povezane s prekovremenim radom medicinskih sestara/tehničara u Hrvatskoj, kao i distribuciju razloga prekovremenog rada, a zatim utvrditi utjecaj prekovremenog rada na zdravlje ispitanika. Materijali i metode: Ovo presječno istraživanje (cross-sectional study) provedeno je na uzorku medicinskih sestara i tehničara svih razina obrazovanja iz svih dijelova Hrvatske koji su tijekom ispitivanja bili zaposleni u sustavu zdravstva u punom ili nepunom radnom vremenu. Metodološki je korištena kombinacija tri upitnika prevedena s engleskog jezika: Kesslerova (K6) skala razine psihološkog stresa, Anketa o poslu i dobrobiti na radnom mjestu (Utrecht skala radne angažiranosti ; UWES) te upitnik o razlozima za prekovremeni rad (Watanabe & Yamauchi, 2017). Rezultati: U istraživanju je ukupno sudjelovalo 475 ispitanika iz svih dijelova Republike Hrvatske te iz sva tri kraka zdravstvene zaštite (21, 7% primarna zdravstvena zaštita, 36, 2% sekundarna zdravstvena zaštita, 38, 1% tercijarna zdravstvena zaštita, 4% ostali segmenti zdravstvene skrbi). Čak 90, 9% ispitanika je bilo uključeno u prekovremeni rad, a broj prekovremenih sati se tijekom COVID-19 pandemije povećao kod 71, 8% ispitanika. Istraživanje je pokazalo kako su se ispitanici znatno češće osjećali nervozno i nemirno u posljednjih trideset dana, ali bez dominacije osjećaja beznadnosti, depresivnosti i bezvrijednosti. Unatoč izazovima prekovremenog rada, većina ispitanika svoj posao smatra smislenim i svrhovitim te se ponosi onime što radi. Razlozi prekovremenog rada primarno otkrivaju motive kao što su velik obujam posla i nedostatak zdravstvenih djelatnika, dok je većina ispitanika istaknula da njihov prekovremeni rad nije povezan sa statusom među nadređenima ili kolegama, a niti s potencijalnim promaknućem. Zaključak: Ovo istraživanje ukazalo je na značajnu učestalost i utjecaj prekovremenog rada na mentalno zdravlje i zadovoljstvo poslom kod medicinskih sestara svih razina obrazovanja. Rezultati naše studije imaju važne implikacije za upravljanje zdravstvenim sustavima, napose u eri pojačanih pritisaka osoblja na prekovremeni rad.

prekovremeni rad, medicinske sestre, medicinski tehničari, zadovoljstvo poslom, mentalno zdravl

nije evidentirano