hrvatski

Sustavni pregled jezičnih vještina povezanih s razumijevanjem pročitanog kod gluhih osoba

Mnoga gluha i nagluha djeca i adolescenti nikada ne dostignu razinu razumijevanja pročitanog usporedivu njihovim čujućim vršnjacima. To kašnjenje perzistira i u odrasloj dobi. Dosadašnja istraživanja pokazala su kako različite jezične vještine mogu biti prediktivne za razumijevanje pročitanoga kod gluhih osoba. Međutim, u znanstvenoj literaturi nedostaje sustavnih pregleda koji sažimaju i uspoređuju rezultate većeg broja jezičnih vještina koje predviđaju razumijevanje pročitanog u ovoj populaciji. Cilj je ovoga rada objediniti dostupna istraživanja u kojima se ispituje prediktivnost jezičnih vještina (kroz četiri jezične sastavnice: semantiku, fonologiju, morfologiju i sintaksu) za razumijevanje pročitanog kod predjezično gluhih osoba koje preferiraju komunikaciju znakovnim ili govornim jezičnim modalitetom. U svrhu izrade ovog preglednog rada, pretraženi su i prikupljeni izvorni znanstveni radovi iz recenziranih elektroničkih baza podataka: Web of Science, Scopus i PubMed, dok su doktorske disertacije pretražene kao “siva literatura” u bazi ProQuest. U ovom preglednom radu slijedio se protokol PRISMA (eng. Preferred Reporting Items for Systematic Reviews and Meta-analyses). U prvom koraku provedeno je napredno pretraživanje baza podataka s upitima koji su sadržavali sljedeće kriterije za uključivanje radova: razumijevanje pročitanog kao ciljanu jezičnu vještinu, preferirani modalitet jezika (znakovni ili govorni jezik) i jezične sastavnice (semantika, fonologija, morfologija ili sintaksa). Uključeni su samo radovi objavljeni na engleskom jeziku. Popisi radova sa sažecima pohranjeni su i dalje obrađivani u programu EndNote. U drugom koraku, prema istim kriterijima, na razini naslova i sažetaka provjereno je odgovaraju li reference kriterijima za uključivanje. Ovdje su u obzir uzeta i još neki dodatna nužna obilježja radova: izvorno istraživanje te istraživačko pitanje vezano uz razumijevanje pročitanog i predjezična gluhoća. U trećem koraku, prihvatljivost preostalih članaka procijenjena je pregledom cjelovitih tekstova kako bi se odabrali konačni radovi koji će biti uvršteni u pregledni rad. Ukupno je preuzeto 614 članaka. Nakon uklanjanja duplikata, pregledano je 395 članaka na razini naslova i sažetka. Nakon isključivanja 342 članka (istraživanja o čitanju na razini riječi, postlingvalnoj gluhoći, blagoj i umjerenoj nagluhosti, kognitivnim prediktorima uspješnosti čitanja, itd.), preostala su 52 članka za provjeru na razini cjelovitog teksta. Ova preostala istraživanja ispituju odnos između jedne ili više jezičnih vještina i razumijevanja čitanja kod gluhih. Preliminarni podaci pokazuju da bogatstvo rječnika te fonološke vještine značajno predviđaju razumijevanje pročitanog kod gluhih osoba, bez obzira na preferirani jezični modalitet. Ovo istraživanje daje znanstveni doprinos u vidu implikacija za daljnja istraživanja, ali i stručni jer doprinosi logopedskim intervencijama pružajući polazište za poticanje razvoja pismenosti kod gluhih osoba.

gluhoća ; pismenost ; razumijevanje pročitanog ; jezične vještine ; sustavni pregled

nije evidentirano