hrvatski

Zbornik za narodni život i običaje. Knjiga 62. Josip Tomec. Virje 1897. - 1904.

Knjiga Virje 1897.–1904. Josipa Tomca nastavlja niz u novije vrijeme objavljenih monografija u Zborniku za narodni život i običaje. Među posljednjima tiskane su monografije naslovljene Opis sela Klakarja 1905. – 1953. Luke Lukića (Zagreb – Klakar, 2020.) te Župa Retkovci 1898. – 1902. Ivana Filakovca (Zagreb – Vinkovci, 2020.). Virje 1897. – 1904. etnografsko je djelo o tradicijskoj (materijalnoj, društvenoj i duhovnoj) kulturi i životu podravskoga sela Virja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Seljak Josip Tomec, autor opsežnoga rukopisa (665 stranica), građu je skupljao i bilježio prema etnografskome upitniku Antuna Radića Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu (objavljen u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, Zagreb, 1897., 1–88). Rukopis je nastajao tijekom višegodišnjega razdoblja – od 1897. do 1904. godine. Većim je dijelom pisan onovremenom virovskom kajkavštinom (sastavnim dijelom podravskoga kajkavskoga dijalekta) protkanom standardnojezičnim elementima. Pohranjen je u arhivu Odsjeka za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu (signatura SZ 18). Knjiga sadržava uvodnu studiju, osvrt na jezične značajke rukopisa, kritički obrađen Tomčev rukopis s popratnim bilješkama priređivačâ, tekstološki osvrt te rječnik manje poznatih riječi i izraza. Brojne fotografije slikovno dokumentiraju nekadašnju virovsku svakodnevicu i svjedoče o biografskim podatcima Josipa Tomca te o njegovoj korespondenciji s Antunom Radićem i Dragutinom Boranićem. Uvodno poglavlje čini studija akademika Dragutina Feletara Prinosi za bolje poznavanje života i djela Josipa Tomca. Nakon pregleda autorâ i njihovih djela o tradicijskome narodnom životu i običajima u Virju i okolici, nakon spominjanja važnih kulturnih ustanova u kojima je pohranjena dragocjena građa o virovskoj povijesti te navođenja publikacija u kojima se objavljuju radovi o virovskoj Podravini, slijedi potpoglavlje naslovljeno Prinosi za životopis Josipa Tomca. Na osnovi malobrojnih sačuvanih vrela u kojima se spominje Tomec (crkvene knjige virovske župe, zapisi iz povijesti virovske pučke škole) Feletar rekonstruira Tomčev životopis (rođen 13. ožujka 1854., polaznik trogodišnje virovske pučke škole, iz dvaju brakova rodilo mu se šestero djece, poljoprivrednik, aktivan sudionik društvenoga i kulturnoga života Virja, umro 20. siječnja 1908., pokopan na virovskome groblju). Zasebno potpoglavlje Feletarove studije posvećeno je Tomčevim dopisima (pismima i dopisnicama) Antunu Radiću i Dragutinu Boraniću. Ti se dopisi, kao i rukopisna građa o životu u Virju na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, čuvaju u arhivu Odsjeka za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Iako rukopis nije objavljen u vrijeme kad je nastao, na njegovu neospornu etnografsku i historiografsku vrijednost Feletar upozorava u posljednjemu potpoglavlju svoje studije. Autor ističe izvornost i istinitost Tomčevih svjedočanstava iz kojih se iščitavaju život i običaji Virja te prilike u kojima su nastajali Tomčevi etnografski zapisi. Pritom zaključuje da je Tomčev rukopis „jedino etnografsko djelo takva opsega i kvalitete nastalo u Podravini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće” te „po svojem značenju i kvaliteti itekako zaslužuje objavljivanje, pa makar sa zakašnjenjem dužim od jednog stoljeća”. Feletar svoju studiju završava opsežnim popisom literature. Poslije uvodne studije slijedi poglavlje Kratak dijalektološki osvrt na Tomčev rukopis. U njemu Joža Horvat iznosi važnije jezične značajke Tomčeva rukopisnoga teksta. Autor upozorava na nesustavnost primjetnu na svim jezičnim razinama, a osobito u miješanju dijalektnih i standardnojezičnih elemenata. Horvat se osvrće na grafijske, fonološke, morfološke i leksičke značajke Tomčeva teksta, pri čemu značajke potonjih triju razina uspoređuje sa značajkama opisanim u malobrojnim dijalektološkim radovima o virovskome govoru (Beiträge zur serbokroatischen Dialektologie. Der kaj-Dialekt von Virje, mit Berücksichtigung der Dialekte Podravina’s Franje Fanceva i nekoliko radova o podravskome kajkavskom dijalektu Jele Maresić). Svaka od izdvojenih značajki virovskoga govora, iščitana iz Tomčeva teksta, oprimjeruje se brojnim potvrdama. U završnome dijelu dijalektološkoga osvrta Horvat zaključuje da unatoč velikoj nesustavnosti rukopis odražava mnoge značajke autohtonoga virovskoga kajkavskoga govora, i to na svim jezičnim razinama. Osvrt završava popisom konzultirane, mahom dijalektološke literature. Središnji je dio knjige poglavlje istovjetna naslova kao i knjiga – Virje 1897. – 1904. Čini ga opsežan Tomčev tekst u koji se minimalno interveniralo (uglavnom slovopisno i pravopisno), čime su ga priređivači (Anđela Frančić i Joža Horvat) nastojali približiti današnjemu čitatelju, a opet zadržati značajke Tomčeva jezika i stila. Tomec je građu bilježio slijedeći Radićevu Osnovu (koja pitanjima o pojedinim temama pokriva sve aspekte života jednoga sela i njegovih žitelja). Neka poglavlja Tomčeve virovske etnografske enciklopedije sadržavaju vrlo detaljne opise zadanih tema, o nekim temama progovara kratko, a samo manji dio tema iz Radićeve Osnove nije obrađen. Znatan dio opisa temelji se na vlastitim Tomčevim iskustvima i na sjećanjima članova njegove obitelji. Tomčev tekst popraćen je Tekstološkim osvrtom – osvrtom na strukturu rukopisa i njegovu nesustavnost te podrobnim opisom postupaka primijenjenih u priređivanju rukopisa za tisak. Razumijevanju opisa najraznovrsnijih tema trebao bi pridonijeti i opsežan Rječnik manje poznatih riječi i izraza, kojemu su predmetnute napomene o strukturi rječničkoga članka i načinu njegova sastavljanja i oblikovanja. Ova hvalevrijedna knjiga namijenjena je znanstvenoj i stručnoj javnosti te široj društvenoj zajednici. U njoj će obilje vrijedne građe pronaći etnolozi, kulturni antropolozi, folkloristi, povjesničari, geografi, sociolozi, demografi, jezikoslovci, proučavatelji tradicijskoga književnog stvaralaštva, nastavnici i svi zainteresirani za život u Virju i okolici prije stotinjak i više godina. Knjiga je iznimno važan prinos poznavanju tradicijskoga života i običaja podravskoga sela. U njoj se ogledaju etnološke značajke i specifičnosti identiteta gornje hrvatske Podravine. Usto, ona pridonosi poznavanju povijesti hrvatske etnologije i pruža građu za kritičku evaluaciju njezine rane metodologije. Ovom monografijom, jednim od najvažnijih djela klasične etnografije o Virju i virovskome kraju, popunjena je praznina u poznavanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine toga dijela hrvatske Podravine te je dobiven potpuniji uvid u život podravskoga sela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Zbornik za narodni život i običaje, knjiga 62, Josip Tomec, Virje, 1897.-1904.

nije evidentirano