hrvatski

Dječja soba u kontekstu kulture života građanske obitelji u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Tijekom 19. stoljeća djeca u građanskim obiteljima dobivaju svoj zasebni prostor – dječju sobu (njem. Kinderstube) s primjerenim namještajem i igračkama. Autori popularnih pedagoških priručnika o odgoju (na primjer: Konrad Lange, Adolf Matthias i Clara Zinn) donose savjete i preporuke o uređenju dječje sobe koja treba biti prozračna i svijetla, čvrstog i prilagodljivog namještaja, ukrašena ukusnim zidnim slikama, opskrbljena probranim igračkama i slikovnicama, ugodna i pogodna za druženje s djecom. Moderna hrvatska građanska obitelj u posljednjim desetljećima 19. stoljeća slijedi tipičnu građansku kulturu stanovanja. Pojam kindeštube nije označavao samo prostoriju u stanu nego je bio i sinonim dobra građanskoga odgoja. U izlaganju / radu će se na temelju sekundarne literature, objavljenih i neobjavljenih izvora (memoarskih djela i dnevničkih zapisa) te dječjih knjiga i slikovnica rekonstruirati kontekst i kultura odrastanja u građanskoj obitelji u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s naglaskom na materijalni i duhovni inventar dječje sobe za koji se nisu brinuli samo proizvođači namještaja i dječjih igračaka nego i dječji pisci, nakladnici i pedagozi. Krug zainteresiranih za dijete rastao je i širio se kao što se razvijala i širila specifična dječja kultura. Koncept dugog i zaštićenog djetinjstva prekinuo je Prvi svjetski rat.

povijest djetinjstva ; početak 20. stoljeća ; Hrvatska

nije evidentirano