hrvatski

Mikropaleontološkae značajke morskog dna Tršćanskog zaljeva

Dvije plitke sedimentne jezgre ručno su uzorkovane u južnom dijelu Tršćanskog zaljeva, na dubinama od 13, 2 i 13, 6 m. U zaljev koji je zaštićen, plitak i ima izrazito urbaniziranu obalu (mogući izvori organskih i kemijskih zagađivača) ulijeva se više rijeka (Soča, Timava, Rižana). 10 cm debele jezgre (KPF 1, KPF 4) podijeljene su u 2 cm debele poduzorke, koji su tretirani Rose bengalom i iz svakog poduzorka analizirane su foraminiferske zajednice, njihov sastav, indeksi bioraznolikosti (Simpsonov indeks, Shannon-Wienerov indeks, Berger-Parkerov indeks i Fisher (α) indeks) i BFOI indeks. Zajednice sadrže kućice recentnih bentičkih foraminifera i pretaloženih, većinom planktonskih, foraminifera. Određeno je 36 rodova i 71 vrsta recentnih foraminifera, udio obojenih/živućih kućica kao i onih koji su zahvaćene nekim promjenama (piritizacijom, fragmentacijom ili drugim mehaničkim oštećenjima). U svim zajednicama jezgre KPF 1 dominira rod Ammonia, a u jezgri KPF 4 u pojedinim intervalima brojnošću se izmjenjuju rodovi Ammonia, Nonion, Anomalinoides, Valvulineria i Porosnonion. Dominantne vrste, indeksi bioraznolikosti i BFOI indeks zajednica istraživanih jezgara ukazuju na taloženje u plitkom morskom okolišu, normalnog saliniteta u kojem vladaju visoko do nisko oksični uvjeti.

Bentičke foraminifere, Tršćanski zaljev, sedimentne jezgre, bioraznolikost

nije evidentirano