Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Složene zatvorničke skupine u ranom jezičnom usvajanju hrvatskoga - uloga morfonologije i preferabilnosti (CROSBI ID 716508)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Kelić, Maja ; Matić Škorić, Ana ; Palmović, Marijan Complex consonant clusters in Croatian early language acquisition - the role of morphonology and preferability / Složene zatvorničke skupine u ranom jezičnom usvajanju hrvatskoga - uloga morfonologije i preferabilnosti // 6th Congress of Croatian speech and language pathologists with international participation Challenges of modern speech and language pathology - See the world through the eyes of a modern SLP expert / Blaži, D., Pavičić Dokoza, K. (ur.). Zagreb: HLD, 2022. str. 64-65

Podaci o odgovornosti

Kelić, Maja ; Matić Škorić, Ana ; Palmović, Marijan

hrvatski

Složene zatvorničke skupine u ranom jezičnom usvajanju hrvatskoga - uloga morfonologije i preferabilnosti

HR: Tijekom prve tri godine života djeca usvajaju fonološke i morfološke temelje materinskoga jezika. Dressler i Dziubalska–Kołaczyk (2006) predložili su hipotezu prema kojoj međusobni utjecaj morfologije i fonologije, odnosno fonotaktike, podupire rani jezični razvoj (Jaka morfonotaktička hipoteza, JMH ; engl. Strong Morphonotactic Hypothesis) te uvode teorijsku razliku između morfonotaktičkih zatvorničkih skupina koje prelaze morfemsku granicu i fonotaktičkih zatvorničkih skupina. Rezultati istraživanja iz drugih jezika sugeriraju da je JMH moguće potvrditi samo u jezicima bogate morfologije (Sommer–Lolei et al., 2019) u kojima dijete postavlja morfološko učenje kao prioritet (Xanthos et al., 2011). Podatci iz ranog usvajanja hrvatskog jezika daju zanimljiv uvid u ovu hipotezu i usvajanje (mor)fonotaktike, obzirom da je hrvatski morfološki bogat jezik, ali strukturno različit od drugih slavenskih jezika u kojima su provjeravane postavke JMH. U ovom će predavanju biti predstavljeni rezultati dvaju istraživanja: analiza inicijalnih (Kelić i Dressler, 2019) i medijalnih zatvorničkih skupina (Kelić, Matić Škorić i Palmović, u pripremi). U oba su istraživanja najprije izdvojene zatvorničke skupine iz Hrvatskog korpusa dječjeg jezika te naknadno označene kao isključivo fonotaktičke, isključivo morfonotaktičke te zatvorničke skupine koje se pojavljuju i kao fonotaktičke i kao morfonotaktičke. Preferabilnost je promatrana u svjetlu koncepta Net Auditory Distance (NAD ; Dziubalska–Kołaczyk, 2014). Dok je u Kelić i sur. (u pripremi) promatrana pojavnost suglasničkih skupina u korpusu, Kelić i Dressler (2019) uveli su novi metodološki postupak usmjeravajući se na posljednji korak u usvajanju, odnosno potpuno ovladavanje zatvorničkom skupinom kada se u dječjem jeziku javlja konzistentna točna proizvodnja. Kod inicijalnih zatvorničkih skupina primijećena je prednost morfonotaktičkih zatvorničkih skupina, čak i kada se istozvučne fonotaktičke skupine javljaju ranije tijekom razvoja. Za medijalne zatvorničke skupine udio isključivo fonotaktičkih zatvorničkih skupina manji je od drugih dviju skupina promatranih zajedno. Unatoč općem porastu broja zatvorničkih skupina s porastom dobi, nije primijećen relativni porast fonotaktičkih ili morfonotaktičkih zatvorničkih skupina ni u jednom od podkorpusa. Istozvučne zatvorničke skupine pojavljivale su se ranije u fonotaktičkom kontekstu. Najučestalije su medijalne fonotaktičke i morfonotaktičke zatvorničke skupine bile nepreferabilne. Ove su studije prvi opisi fonotaktike i morfonotaktike u ranom jezičnom usvajanju hrvatskoga. Njihovi rezultati djelomično podupiru JMH, dajući različite rezultate za inicijalne i medijalne zatvorničke skupine, odnosno za različite metodološke postupke upotrijebljene u dvama istraživanjima. U oba istraživanja značajne individualne razlike zamagljuju ulogu morfonotaktičke informacije tijekom ranog jezičnog razvoja, upućujući na različite razvojne obrasce govornika čiji su jezični uzorci promatrani. EN: During the first three years of life children acquire the phonological and morphological basis of their L1. Dressler and Dziubalska–Kołaczyk (2006) proposed the Strong Morphonotactic Hypothesis (SMH) which states that the interaction of morphology with phonology, i.e phonotactics, facilitates early language acquisition. They introduced a theoretical distinction between phonotactic and morphonotactic consonant clusters, the latter crossing a morpheme boundary. Evidence from other languages suggest that SMH might be restricted to systems of rich morphology (Sommer– Lolei et al., 2019) in which a child attributes priority to morphological learning (Xanthos et al., 2011). As a morphologically rich language, but structurally different from other Slavic languages in which postulates of SMH were investigated, Croatian gives interesting insights into SMH and early acquisition of (mor)phonotactics. In this talk, data from two studies will be presented: the investigation of word-initial consonant clusters (Kelić and Dressler, 2019) and word-medial consonant clusters (Kelić, Matić Škorić and Palmović, in prep). Both studies explored consonant clusters in Croatian Corpus of Child Language, extracting all consonant clusters and further dividing them into purely phonotactic, purely morhonotactic or clusters which occur in both functions. Cluster preferences were investigated according to the criteria of Net Auditory Distance (NAD ; Dziubalska–Kołaczyk, 2014). While Kelić et al. (in prep.) focused on emergence, Kelić and Dressler (2019) introduced a new method of concentrating on the final period of acquisition, i.e. full mastery obtained when consistently correct production starts. When word- initial consonant clusters were observed, morphonotactic clusters were mostly mastered earlier than phonotactic clusters, even when homophonous phonotactic clusters emerged first. For word-medial clusters, the proportion of purely phonotactic consonant clusters was lower compared to the other two groups of clusters. However, there was no relative increase in the proportion of purely phonotactic or purely morphonotactic clusters with age in any of the subcorpora. Homophonous word-medial consonant clusters tended to appear first in phonotactic contexts. The most frequent word-medial phonotactic and morphonotactic clusters were unpreferred. These studies are the first attempts to describe phonotactics and morphonotactics in early acquisition of Croatian. Their findings partially corroborated the SMH, giving different insights for word-initial and word-medial clusters, and methodologies used. In both studies substantial individual differences blurred the role of the importance of morphonotactic information in the process of language acquisition, indicating that children employ different paths to acquire and master a language.

rani jezični razvoj ; fonološki razvoj ; fonotaktika ; morfonotaktika ; mjera preferabilnosti ; Net Auditory Distance ; jaka morfonotaktička hipoteza

nije evidentirano

engleski

Complex consonant clusters in Croatian early language acquisition - the role of morphonology and preferability

HR: Tijekom prve tri godine života djeca usvajaju fonološke i morfološke temelje materinskoga jezika. Dressler i Dziubalska–Kołaczyk (2006) predložili su hipotezu prema kojoj međusobni utjecaj morfologije i fonologije, odnosno fonotaktike, podupire rani jezični razvoj (Jaka morfonotaktička hipoteza, JMH ; engl. Strong Morphonotactic Hypothesis) te uvode teorijsku razliku između morfonotaktičkih zatvorničkih skupina koje prelaze morfemsku granicu i fonotaktičkih zatvorničkih skupina. Rezultati istraživanja iz drugih jezika sugeriraju da je JMH moguće potvrditi samo u jezicima bogate morfologije (Sommer–Lolei et al., 2019) u kojima dijete postavlja morfološko učenje kao prioritet (Xanthos et al., 2011). Podatci iz ranog usvajanja hrvatskog jezika daju zanimljiv uvid u ovu hipotezu i usvajanje (mor)fonotaktike, obzirom da je hrvatski morfološki bogat jezik, ali strukturno različit od drugih slavenskih jezika u kojima su provjeravane postavke JMH. U ovom će predavanju biti predstavljeni rezultati dvaju istraživanja: analiza inicijalnih (Kelić i Dressler, 2019) i medijalnih zatvorničkih skupina (Kelić, Matić Škorić i Palmović, u pripremi). U oba su istraživanja najprije izdvojene zatvorničke skupine iz Hrvatskog korpusa dječjeg jezika te naknadno označene kao isključivo fonotaktičke, isključivo morfonotaktičke te zatvorničke skupine koje se pojavljuju i kao fonotaktičke i kao morfonotaktičke. Preferabilnost je promatrana u svjetlu koncepta Net Auditory Distance (NAD ; Dziubalska–Kołaczyk, 2014). Dok je u Kelić i sur. (u pripremi) promatrana pojavnost suglasničkih skupina u korpusu, Kelić i Dressler (2019) uveli su novi metodološki postupak usmjeravajući se na posljednji korak u usvajanju, odnosno potpuno ovladavanje zatvorničkom skupinom kada se u dječjem jeziku javlja konzistentna točna proizvodnja. Kod inicijalnih zatvorničkih skupina primijećena je prednost morfonotaktičkih zatvorničkih skupina, čak i kada se istozvučne fonotaktičke skupine javljaju ranije tijekom razvoja. Za medijalne zatvorničke skupine udio isključivo fonotaktičkih zatvorničkih skupina manji je od drugih dviju skupina promatranih zajedno. Unatoč općem porastu broja zatvorničkih skupina s porastom dobi, nije primijećen relativni porast fonotaktičkih ili morfonotaktičkih zatvorničkih skupina ni u jednom od podkorpusa. Istozvučne zatvorničke skupine pojavljivale su se ranije u fonotaktičkom kontekstu. Najučestalije su medijalne fonotaktičke i morfonotaktičke zatvorničke skupine bile nepreferabilne. Ove su studije prvi opisi fonotaktike i morfonotaktike u ranom jezičnom usvajanju hrvatskoga. Njihovi rezultati djelomično podupiru JMH, dajući različite rezultate za inicijalne i medijalne zatvorničke skupine, odnosno za različite metodološke postupke upotrijebljene u dvama istraživanjima. U oba istraživanja značajne individualne razlike zamagljuju ulogu morfonotaktičke informacije tijekom ranog jezičnog razvoja, upućujući na različite razvojne obrasce govornika čiji su jezični uzorci promatrani. EN: During the first three years of life children acquire the phonological and morphological basis of their L1. Dressler and Dziubalska–Kołaczyk (2006) proposed the Strong Morphonotactic Hypothesis (SMH) which states that the interaction of morphology with phonology, i.e phonotactics, facilitates early language acquisition. They introduced a theoretical distinction between phonotactic and morphonotactic consonant clusters, the latter crossing a morpheme boundary. Evidence from other languages suggest that SMH might be restricted to systems of rich morphology (Sommer– Lolei et al., 2019) in which a child attributes priority to morphological learning (Xanthos et al., 2011). As a morphologically rich language, but structurally different from other Slavic languages in which postulates of SMH were investigated, Croatian gives interesting insights into SMH and early acquisition of (mor)phonotactics. In this talk, data from two studies will be presented: the investigation of word-initial consonant clusters (Kelić and Dressler, 2019) and word-medial consonant clusters (Kelić, Matić Škorić and Palmović, in prep). Both studies explored consonant clusters in Croatian Corpus of Child Language, extracting all consonant clusters and further dividing them into purely phonotactic, purely morhonotactic or clusters which occur in both functions. Cluster preferences were investigated according to the criteria of Net Auditory Distance (NAD ; Dziubalska–Kołaczyk, 2014). While Kelić et al. (in prep.) focused on emergence, Kelić and Dressler (2019) introduced a new method of concentrating on the final period of acquisition, i.e. full mastery obtained when consistently correct production starts. When word- initial consonant clusters were observed, morphonotactic clusters were mostly mastered earlier than phonotactic clusters, even when homophonous phonotactic clusters emerged first. For word-medial clusters, the proportion of purely phonotactic consonant clusters was lower compared to the other two groups of clusters. However, there was no relative increase in the proportion of purely phonotactic or purely morphonotactic clusters with age in any of the subcorpora. Homophonous word-medial consonant clusters tended to appear first in phonotactic contexts. The most frequent word-medial phonotactic and morphonotactic clusters were unpreferred. These studies are the first attempts to describe phonotactics and morphonotactics in early acquisition of Croatian. Their findings partially corroborated the SMH, giving different insights for word-initial and word-medial clusters, and methodologies used. In both studies substantial individual differences blurred the role of the importance of morphonotactic information in the process of language acquisition, indicating that children employ different paths to acquire and master a language.

early language acquisition ; phonological development ; phonotactics ; morphonotactics ; Net Auditory Distance ; Strong Morphonotactic Hypothesis

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

64-65.

2022.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

6th Congress of Croatian speech and language pathologists with international participation Challenges of modern speech and language pathology - See the world through the eyes of a modern SLP expert

Blaži, D., Pavičić Dokoza, K.

Zagreb: HLD

978-953-55555-3-7

Podaci o skupu

6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Izazovi moderne logopedije 2022. - Perspektiva i iskustva logopeda današnjice"

predavanje

01.04.2022-03.04.2022

Split, Hrvatska

Povezanost rada

Logopedija

Poveznice