hrvatski

Općina Petrijevci: Danas Jučer Sutra

Jedna je od 42 jedinice lokalne samouprave u Osječko-baranjskoj županiji. Smještena je u mikroregiji Karašičko-dravske nizine Istočnohrvatske ravnice. Obuhvaća površinu od 55, 57 km2 i graniči s općinama Čepin, Bizovac, Jagodnjak i Darda te s gradovima – Valpovom na zapadu i Osijekom na istoku. Mjesta u Općini su: Petrijevci i Satnica. Poljoprivredni je to kraj s obradivim poljoprivrednim zemljištem i šumama. Na prostoru općine nalazi se 3180 ha obradivih površina, 1449 ha šuma, 146 ha livada, 62 ha voćnjaka, 114 ha pašnjaka, 496 ha neplodnog tla te 36 ha trstika i ribnjaka. Za razliku od većine slavonskih seoskih mjesta građenim u nizu (šoru), Petrijevci i Satnica razvili su se kao grupna naselja okupljena oko središnje točke koju u oba slučaja predstavljaju mjesne crkve. Dakako, na promjene unutar mjesta utjecali su u prohujalim vremenima različiti činitelji – ratovi, epidemije, pošasti, gospodarski razvoj, položaj i uvjeti života, urbanizacija i slično. Općinu odlikuju gospodarski, prosvjetni, zdravstveni, kulturni, društveni i drugi oblici života. Za kapitalne objekte i infrastrukturu izdvaja se golem novac, pa su stanovnicima širom otvorena vrata prema Europi, i to najviše prema Podravskoj magistrali ili Zapadnoj obilaznici, a u skoroj budućnosti će se izravno vezati na cestovni paneuropski Koridor 5C – suvremeni prometni spoj od Baltika do Jadranskoga mora. Od posebne važnosti za mjesto Petrijevce je novootvorena obilaznica puštena u promet 29. lipnja 2020. godine. Njenom je izgradnjom riješen problem dnevnoga i tranzitnoga prometa koji je prolazio kroz Petrijevce te je povećana ukupna prometna sigurnost za sve sudionike u prometu. Značajna je i postojeća državna cesta D7 koja se pruža u smjeru prema sjeveru – od Osijeka preko Beloga Manastira sve do graničnoga prijelaza Duboševica u Republiku Mađarsku te na jug – prema Đakovu do Slavonskoga Šamca, tj. s graničnoga prijelaza u Bosnu i Hercegovinu. Petrijevci pripadaju među ona naselja u istočnoj Slavoniji koja, po svjedočanstvu pisanih vrela, ne samo neprekidno postoje od razvijenoga srednjovjekovlja do danas, nego su za čitavoga toga višestoljetnoga razdoblja sačuvala i u osnovi nepromijenjeno ime. Naime, sve do prvih godina 18. stoljeća selo se nazivalo Petrovci. Nalazilo se na manje-više istom zemljištu blizu ušća rijeke Karašice u Dravu, tj. ležalo je između donje Karašice i Drave. U suvremenim ispravama o srednjovjekovnim Petrovcima nema pismene potvrde. Najstariji pisani trag vezan je za 1333. godinu i spomen crkve de s. Nicolao oppidi Petrovczi. Ime selu Satnica potječe od srednjovjekovnoga rasporeda seoskih kuća koji je nalikovao pčelinjoj satnici (satju). Selo je bilo u posjedu Karaševskoga imanja, koje je pripadalo Viteškom redu ivanovaca. Prvi puta se Satnica spominje 1229. godine. Osmanlije su na osvojenom području u Slavoniji i Srijemu 1538. osnovali vojno- administrativnu jedinicu koja je po središtu nazvana Požeški sandžak, kojem su pripadala i navedena mjesta. Najveće kršćansko naselje na tom području je selo Petrovci sa 72 kuće i seoskim knezom na čelu. Satnica ima tri kuće i 30 stanovnika. Slavonija i Srijem nakon oslobođenja od Osmanlija od kraja 17. stoljeća postaju sastavnica Habsburške Monarhije. Petrovci od 1705. dobivaju današnji naziv Petrijevci. Oba mjesta su od 1721. sastavnica Valpovačkoga vlastelinstva i od tada postaju podložna svom zemaljskom gospodaru – feudalcu, tj. barunskoj obitelji Prandau, odnosno od kraja 19. stoljeća grofovskoj obitelji Normann–Ehrenfels. Stanovnicima većine mjesta Slavonije i Srijema, pa tako i Petrijevaca i Satnice, poljoprivreda je temelj gospodarstva. Od nje su živjeli iako je u prvoj polovici 19. stoljeću davala slabe prinose i prihode. Siju se sve vrste žitarica, a najviše pšenica, raž, ječam i kukuruz. Sijali su i kupus, grah, grašak te zob za svinje i konje kao i letnik – graoricu koja je obogaćivala zemlju i uljanu repicu. Napredak u agrarnoj proizvodnji bio je očit primjenom mehanizacije od 20. godina 20. stoljeća. I stočarstvom se bavio dio stanovnika. Značajnu skupinu mještana činili su obrtnici. Iako su obrti većinom bili vezani uz agrarnu proizvodnju bilo je i zanatlija drugih struka. Radili su uglavnom za potrebe tržišta pa su proizvode prodavali u mjestu ili izvan njega. Malobrojni trgovci su u trgovinama prodavali sitničarsku, špecerajsku, mješovitu i drugu robu. Putevi modernizacije posebice su očiti početkom 20. stoljeća unapređivanjem poljoprivredne proizvodnje i akumulacijom domaćeg kapitala. Do 40. godina 20. stoljeća djeluju u Petrijevcima Gospodarsko društvo kao zadruga, Hrvatska seljačka zadruga, Žitarska zadruga s ograničenjem jamstva, Seljačka mljekarska zadruga, Zadruga za osiguranje stoke i Kreditna hrvatska seljačka zadruga te u Satnici Gospodarsko društvo kao zadruga i povjereništvo Gospodarske sloge. Prvi petrijevački mlin na valjke sagrađen je 1928. godine. Župa Petrijevci je osnovana 1713. i bila je posvećena sv. Nikoli. Pod upravu Pečuške biskupije dolazi 1733. godine. Nova župna crkva izgrađena je 1754. i posvećena je sv. Petru apostolu. Krajem 18. stoljeća župi je pripala filijala Satnica u kojoj je drvena kapelica / bogomolja Sv. Križa iz 1738., a godine 1767. izgrađena je nova drvena crkva posvećena sv. Katarini, djevici i mučenici. Godine 1808. u mjestu je nova crkva pod svodom od čvrstoga materijala. Povijesni hod školstva neprekidno traje od 1744. godine otvaranjem u Petrijevcima dvorazredne pučke škole. U petrijevačku školu išla su i djeca iz Satnice. Godine 1845. novim školskim sustavom proglašena je Nižom pučkom školom sa 1. i 2. razredom. Tako je bilo do 10. studenoga 1897. kada postaje trogodišnja Niža pučka škola, a školske godine 1911./12. izdignuta je na četverorazrednu. Izgradnjom školske zgrade Satnica dobiva 1. rujna 1900. dvorazrednu Nižu opću pučku školu. Društveni život razvija se od 1884. kada je osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo. U potonjim desetljećima u mjestu djeluju kulturna, prosvjetna i sportska društva – Pogrebno društvo, Društvo sv. Josipa, Narodna čitaonica, Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Satnice, Hrvatsko sokolsko društvo, Hrvatski orao, Pomladak Crvenoga križa, Znatlijsko pjevačko društvo Neven, Seljačka sloga, Mali križari, Lovačko društvo Jastreb, Nogometni športski klub Hajduk, odnosno NK Omladinac. Nakon Drugoga svjetskoga rata novonastala država promicala je državno i zajedničko vlasništvo, a sužavala područje privatnog. Posvuda su osnivane različite zadruge, a u selima zemljoradničke, od kojih su najbrojnije bile seljačke radne zadruge (SRZ). U Petrijevcima su jedno vrijeme djelovale četiri SRZ, a u Satnici dvije. Budući da zadruge nisu ostvarile zamišljenu svrhu sve su 1953. prestale djelovati. Dvije godine potom u Petrijevcima nastaje Poljoprivredno dobro Petrijevci. Godine 1964. petrijevačko dobro je sastavnica Poljoprivrednoga kombinata Đuro Salaj iz Valpova. Stvaranjem osnovnih organizacija udruženoga rada 80. godina 20. stoljeća OOUR Ratarstvo Petrijevci sastavnica je Radne organizacije Đuro Salaj Valpovo. Od 50. godina 20. stoljeća Petrijevci su se počeli širiti prema istoku uz županijsku cestu Osijek – Petrijevci – Valpovo – Donji Miholjac. Narodna osnovna osmogodišnja škola je 1. rujna 1955. Sljedeće godine je satnička Područna škola pripojena Osnovnoj školi u Bizovcu, a od školske godine 1960./61. vraćena je nazad Narodnoj osnovnoj školi Petrijevci. Četriri godine potom škola je preimenovana u Osnovna škola Republika. Početak 60. godina označila je snažna stanogradnja, tj. teritorijalno širenje, koje je zahvatilo cijelo mjesto. Dječji vrtić je otvoren u proljeće 1973. godine. Društveni i sportski život se nastavlja kroz rad postojećih i novonastalih društava. Mjesta Općine Petrijevci je u posljednjem desetljeću 20. stoljeća teško potresla agresija na Hrvatsku koja je tijekom nekoliko godina istodobno nanosila udarac njegovim stanovnicima – dio mještana, posebice školskog i starijeg uzrasta, našao se u izbjeglištvu, a nekoliko je branitelja dalo život u obrani nove, suverene Republike Hrvatske. Nakon završetka Domovinskog rata Petrijevčani i Satničani su osnažili svoju težnju da se više stoljetno održavano ognjište života održi i razvija. I danas je Općina Petrijevci mjesto bogatoga i raznovrsnoga prosvjetnoga, društvenoga, kulturnoga i sportskoga života. Pred Općinom je i veliki izazov u vremenu koje dolazi, jer treba završiti svu potrebnu komunalnu infrastrukturu. Uz tu novu izgradnju planirano je izuzetnu pozornost usmjeriti na održavanje postojeće komunalne infrastrukture i zelenih javnih površina da bi Petrijevci i Satnica bili još ljepši i ugodniji za život svojih mještana.

Općina Petrijevci ; povijest ; danas, jučer, sutra

nije evidentirano