hrvatski

Izrada hrvatskog standarda za procjenu dentalne dobi djece na uzorku digitalnih ortopantomograma

Procjena dobi temeljni je dio svakog identifikacijskog postupka. Preciznost ove procjene važna je kako u forenzičnim, tako i u pravnim postupcima, a svoju primjenu ima i u antropologiji, arheologiji i kliničkom radu. Za vrijeme rasta i razvoja dob je moguće procijeniti na temelju razvojnih stadija zuba pa tako postoje brojne metode za procjenu dentalne dobi. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti preciznost najčešće korištenih metoda za procjenu dentalne dobi na reprezentativnom uzorku hrvatske dječje populacije te napraviti prilagodbe za hrvatsku populaciju. U istraživanju je korišteno 1996 digitalnih standardiziranih ortopantomograma djece u dobi od pet do šesnaest godina prikupljenih u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Varaždinu. Na temelju očitanih razvojnih stadija procijenjena je dob metodama po Demirjianu, Willemsu i Haavikko. Utvrđeno je da metoda po Demirjianu prosječno precjenjuje dob kod dječaka za 0, 80 godina, a kod djevojčica za 0, 84 godine. Willemsovom metodom dob se u prosjeku precjenjuje za 0, 41 godinu kod dječaka te za 0, 22 godine kod djevojčica. Metoda po Haavikko prosječno podcjenjuje dob za 0, 61 godinu kod dječaka te za 0, 82 godine kod djevojčica. Napravljene su prilagodbe sve tri spomenute metode hrvatskoj populaciji te je njihovim testiranjem utvrđeno statistički značajno povećanje preciznosti u procjeni dobi. Razvijeni su novi modeli za procjenu dentalne dobi koji koriste od dva do šest zuba, a svi su značajno precizniji od originalne Willemsove metode. Korištenjem novih modela moguće je procijeniti dob u slučajevima nedostatka pojedinih zubi u donjoj čeljusti (hipodoncija, fragmentirani ljudski ostatci) što dosad dostupne metode nisu omogućavale. Pri tome preciznost procjene dobi nije kompromitirana, nego čak nadmašuje preciznost dostupnih metoda. Prilagodbe metoda po Demirjianu, Willemsu i Haavikko predstavljaju novi standard za procjenu dentalne dobi u hrvatskoj populaciji. Novi modeli za procjenu dentalne dobi namanjem broju zuba izvoran su i značajan doprinos forenzičnoj i kliničkoj stomatologiji te dentalnoj antropologiji.

procjena dentalne dobi ; Demirjianova metoda ; Willemsova metoda ; Haavikkina metoda ; novi modeli za procjenu dentalne dobi ; Hrvatska

nije evidentirano