hrvatski

Demografski procesi u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 u Splitsko-dalmatinskoj županiji

U ovom izlaganju analizirat će se osnovni demografski procesi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s posebnim osvrtom na učinke pandemije bolesti COVID-19. Demografski trendovi u Splitsko- dalmatinskoj županiji su relativno stabilniji i povoljniji nego u većini drugih županija u Hrvatskoj. No pandemija bolesti COVID-19 i u toj županiji imala je kratkoročne učinke na tri temeljna demografska procesa: mortalitet, fertilitet i migraciju. Dugoročni učinci pandemije na osnovne demografske procese u županiji još su nam nepoznati, ali se kratkoročni već sada mogu kvantificirati. Učinak pandemije na mortalitet je najvidljiviji iz pokazatelja prekomjerne smrtnosti. Višak mortaliteta, koji je zabilježen i u Splitsko- dalmatinskoj županiji u 2020., pokazuje dodatan broj umrlih u odnosu na očekivani broj umrlih koji bismo zabilježili u „normalnim“, pretpandemijskim vremenima, a pri tom su prisutne razlike između općina i gradova županije. Istovremeno, ostvareni višak mortaliteta visoko korelira sa službeno evidentiranim brojem umrlih od bolesti COVID-19. Utjecaj pandemije na fertilitet manje je očit, no trenutačno ga je moguće pratiti samo na razini čitave države preko preliminarnih mjesečnih objava Državnog zavoda za statistiku. S druge strane, restriktivne mjere uvedene radi suzbijanja širenja epidemije djelovale su i na smanjivanje unutarnje mobilnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u odnosu na prethodnu godinu. Dok je pad broja iseljenih u inozemstvo u 2020. prisutan u većini hrvatskih županija, u Splitsko-dalmatinskoj županiji je povećan, što je ponajviše rezultat povratka stranih državljana zaposlenih u turističkom sektoru.

mortalitet ; fertilitet ; migracije ; Splitsko-dalmatinska županija ; COVID-19 ; pandemija

nije evidentirano