hrvatski

Samoarhiviranje znanstvenih radova na akademskim društvenim mrežama: analiza mogućnosti

Samoarhiviranjem znanstvenog rada na akademskim društvenim mrežama autor može povećati njegovu vidljivost, pretraživost, a time i korištenost u znanstvenoj zajednici. Politike samoarhiviranja pojedinog izdavača diktiraju mogućnost da autor koristi tu blagodat akademskih društvenih mreža. Kako bi se stekao uvid u trenutni stav izdavačke zajednice o tom pitanju i u to koliko je danas uopće otvorena mogućnost samoarhiviranja na akademskim društvenim mrežama, analizirane su politike i stavovi izdavača na uzorku od 59 izdavača u čijim je časopisima objavljivala znanstvena zajednica geofizičara s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u razdoblju od 1980. do 2015. godine. Tako se dobila slika o stavovima izdavača koji su ključni za tu znanstvenu zajednicu. Trenutni rezultati pokazuju nedefi niran ili nejasan stav velikog broja izdavača. Udio radova koje geofizičari ne smiju samoarhivirati na akademskim društvenim mrežama iznosi 61, 2 %, ponajviše iz razloga nepostojanja jasne i istaknute politike izdavača. Oni radovi koji se smiju samoarhivirati na akademskim društvenim mrežama najčešće se mogu pohraniti u post-print inačici (51, 7 %), zatim pre-print inačici (36, 9 %) i završnoj objavljenoj inačici (11, 4 %).

akademske društvene mreže ; politika samoarhiviranja izdavača ; samoarhiviranje ; autorska prava ; post-print ; pre-print

nije evidentirano