Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Uloga plemstva u kulturnom životu hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku: primjer obitelji Drašković (CROSBI ID 716298)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Mandušić, Iva Uloga plemstva u kulturnom životu hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku: primjer obitelji Drašković // VI. Kongres hrvatskih povjesničara: Kultura / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav (ur.). Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021. str. 150-150

Podaci o odgovornosti

Mandušić, Iva

hrvatski

Uloga plemstva u kulturnom životu hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku: primjer obitelji Drašković

Društvena dominacija plemstva u ranom novom vijeku očitovala se ne samo u političkoj moći, koja je pripadnicima obitelji posljedično osiguravala ekonomsku snagu i druge privilegije, već je bila usko povezana i s nematerijalnim resursima, prije svega društvenim statusom, koji se stjecao i održavao putem obrazovanja, kulture i umjetnosti. Poput drugih magnatskih obitelji, i Draškovići su znatna sredstva ulagali u svoju plemićku reprezentaciju. Ona se provodila na više načina. Od kraja 16. stoljeća pripadnici su obitelji svojom naručiteljskom aktivnošću brojnih umjetničkih djela osiguravali svoju prisutnost u javnosti te istodobno utjecali na umjetničke trendove. Istovremeno su ta djela (portreti, grafike, knjižne ilustracije, nadgrobni spomenici) iskazivala moć obitelji. Pripadnici obitelji svoja sredstva ulažu u reprezentativna obiteljska zdanja i objekte koji su prepoznatljivi simboli obiteljske moći (Trakošćan, Klenovnik), ali i u javne ustanove, poput crkava i drugih javnih gradskih prostora. Najreprezentativniji primjer Draškovića kao pokrovitelja umjetnosti u 17. st. izgradnja je isusovačkoga kompleksa s crkvom i samostanom u Varaždinu, gdje se nalazi i obiteljski mauzolej, a važan dio obiteljskoga nasljeđa jest Zbirka portreta i grafika, i danas dostupna javnosti u dvorcu Trakošćan. Drugi način iskazivanja kulturnih dosega bila je knjižna kultura pripadnika obitelji, koji su s jedne strane kao autori književnih i drugih djela, a s druge kao vlasnici bogatih knjižnica i kao mecene književnih radova u odlučujućoj mjeri utjecali na razvoj kulture i obrazovanja te opće pismenosti. U kulturnim su aktivnostima redovito sudjelovale i ženske pripadnice obitelji, koje su zbog nemogućnosti djelovanja u političkim i vojnim aktivnostima bile više okrenute privatnoj sferi, te između ostalog bile zadužene za održavanje visokih kulturnih potreba obitelji.

plemstvo, plemićka reprezentacija, Hrvatska, rani novi vijek, obitelj Drašković

nije evidentirano

engleski

The role of Nobility in the Cultural life of Croatian countries in the Early Modern Age: the Example of the Drašković Family

nije evidentirano

Nobility, Self-Representation, Croatia, Early Modern Age, Drašković family

nije evidentirano

Podaci o prilogu

150-150.

2021.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

VI. Kongres hrvatskih povjesničara: Kultura

Agičić, Damir ; Galović, Tomislav

Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

978-953-57296-2-4

Podaci o skupu

VI. kongres hrvatskih povjesničara:''Kultura''

predavanje

29.09.2021-02.10.2021

Rijeka, Hrvatska

Povezanost rada

Povijest