hrvatski

Učestalost psihosomatskih oralnih promjena u stanovnika Fužina i Lokava u Gorskom Kotaru

Psihosomatske oralne bolesti još su uvijek nedovoljno potvrđena i proučena podskupina grupe psihosomatskih bolesti koje su u medicini odavno poznate. Ovaj je rad posvećen nekim oralnim bolestima s mogućom psihosomatskom etiologijom, njihovoj pojavi i njihovom odnosu prema samopoštovanju, anksioznostii neurotizmu u istomispitnom uzorku u lokalnog stanovništva jednog dijela Gorskog kotara, točnije na području Fužina i Lokava. U uvodnom dijelu rada daje se kratki povijesni slijed razvoja psihosomatske medicine, definicija i podjela psihosomatskih bolesti i iznose se današnje spoznaje o mehanizmima utjecaja psihe na organske promjene, te daju osnovne naznake o mogućim predisponirajućim faktorima u etiologiji bolesti. U jednom dijelu uvoda obrađeni su psihološki faktori važni za provedeno ispitivanje i njihova uloga u stomatološkoj praksi. U svim dijelovima uvoda često su korišteni rezultati najnovijih ispitivanja drugih autora, kao citati koji ilustriraju današnje spoznaje o tim promjenama. U II poglavlju protumačen je cilj rada, iznesene su osnovne pretpostavke i namjere provedenog ispitivanja i postavljeni zadaci na koje je ono trebalo odgovoriti, objašnjavajući pojavu i povezanost određenih oralnih bolesti s promatranim psihološkim faktorima. U III. poglavlju opisane su karakteristike ispitnog uzorka, sastavljenog od 277 mještana i upitnika koji se sastojao od anketnog lista i psihotestova. U tom su poglavlju objašnjena i korištena oralna i laboratorijska testiranja te navedene metode statističke obrade podataka. U IV. poglavlju prezentirani su dobiveni rezultati u vezi s pojavom pojedinih oralnih bolesti u odnosu na spol i dob ispitanika i u odnosu prema promatranim psihičkim faktorima. Rezultati su predočeni tabelarno, grafički i pojedinačno opisani. Opaženo je da se u ispitnom uzorku najčešće javljaju loše oralne navike, posebno morsicatio mucosae oris i aphthae recidivantes, a vrlo rijetko disgeusia i lichen. Također je opaženo da se stomatopyrosis javlja češće u starijih ljudi, xerostomia općenito u starijih ljudi, a morsicatio mucosae oris češća je navika u mlađih osoba. Uočeno je da se aphthae recidivantes češće javljaju u žena, a utvrđeno je također da su xerostomia, stomatopyrosis, aphthae recidivantes i bruxismus bolesti značajno vezane uz pojavu anksioznosti, a xerostomia i stomatopyrosis i uz pojavu neurotizma. U poglavlju V komentirani su dobiveni rezultati u odnosu na prethodnike, s čijim su radovima uspoređivane dobivene vrijednosti te iznesena neka osobna mišljenja i tumačenja u svezi s utvrđenim činjenicama. također su postavljene smjernice za daljnja istraživanja. U zaključnom poglavlju jezgrovito je odgovoreno na pitanja koja su postavljena u početku istraživanja. Predočena je pojava pojedinih oralnih bolesti s mogućom psihosomatskom etiologijom, u području Fužina i Lokava u Gorskom Kotaru, naznačene su razlike u dobi i spolu i povezanosti s promatranim psihičkim aktorima. Iz svih dobivenih rezultata izvedeni su zaključki i postavljene smjernice za buduća istraživanja. U Literaturi su navedena imena autora, ukupno 120 citiranih radova, tematski vezanih uz znanstvena područja koja su također predmetom interesa autora ovog rada.Sažetkom su ukratko opisani ključni dijelovi rada, postignuti rezultati te u vezi s tim naglašeni zaključci. U prilogu su izdvojeni numerički podaci, tabelarno prikazani kao rezultat kompjutorske obrade podataka.

Psihosomatske oralne promjene, Samopoštovanje, Anksioznost, Neurotizam

nije evidentirano