hrvatski

Genetički modificirani usjevi kao sredstvo moći

Iako je od početka sjetve genetički modificiranih usjeva prošlo već 28 godina, možemo zaključiti da obećanja promotora biotehnologije se nisu ostvarila. Unatoč pompoznim najavama o iskorjenjivanju gladi u svijetu, te pozitivnom utjecaju na okoliš kroz smanjenje korištenja pesticida i umjetnih gnojiva. Ništa od navedenog nije učinjeno, štoviše, problem glade je i dalje prisutan, okoliš je sustavno destruiran kroz povećanu potrošnju herbicida, a mnogi poljoprivrednici su zapali u dugove i dužničko ropstvo upravo zbog sjetve genetički modificiranih usjeva. U kontekstu odnosa moći genetički modificirani usjevi služe prvenstveno kao sredstvo prisile kojim se nameće korporativna industrijalizirana monokulturna poljoprivreda u kojoj je poljoprivrednik u položaju ovisnosti u odnosu na korporaciju koja posjeduje patentna prava na genetički modificirano sjeme i pesticide koji se koriste. U izlaganju ćemo kroz nekoliko primjera ukazati na odnose moći koji od samog početka prate sjetvu genetički modificiranih usjeva širom svijeta. Moć u kontekstu širenja genetički modificiranih usjeva nije ograničena samo na korporativnu moć, već štoviše, u sprezi sa političkom moći SAD-a, pokazuje se kao ozbiljna prijetnja suverenitetu država širom svijeta. Očekivani doprinos izlaganja vodi ka prepoznavanju i isticanju činjenice da genetički modificirani usjevi, nametnuti kao sredstvo moći od strane korporacija i zaštićeni patentima, predstavljaju potencijalnu opasnost za okoliš i zdravlje ljudi, te stoga ne mogu biti rješenje za budućnost poljoprivrede.

korporacije, moć, genetički modificirani usjevi, poljoprivreda, nametanje

nije evidentirano