hrvatski

Problematika bacanja hrane s aspekta mladih potrošača

Mnogo je socijalnih, ekoloških, ali i ekonomskih posljedica koje uzrokuje otpad od hrane te stoga postaje aktualni globalni problem. Kad se u obzir uzmu rezultati dosadašnjih procjena, na globalnoj razini, otprilike jedna trećina hrane koja je proizvedena isključivo za ljudsku prehranu nepotrebno se baca ili gubi. Gubitak i bacanje hrane nastaju u svim fazama lanca opskrbe. S obzirom na to da u cijelom lancu opskrbe najviše otpada od hrane nastaje u potrošnji te se smatra da su mladi potrošači dio stanovništva koji je najviše sklon bacanju, fokus je rada posebno usmjeren prema mladim potrošačima od 18 do 35 godina. Cilj je rada definirati i istražiti problematiku bacanja hrane te istraživanjem na terenu analizirati ponašanje mladih potrošača vezano uz bacanje hrane, pronaći uzroke pretjeranog bacanja hrane te donijeti zaključke o tome koji će pružiti uvid u problematiku i preporuke kojima se nastoji riješiti postavljeni problem. Rezultati istraživanja na terenu pokazuju kako je ubrzan način života mladih potrošača najveći uzročnik bacanja hrane. Važan je uzročnik i pretjerana, neplanirana kupnja. Utvrđeno je da osobe koje nepravilno koriste terminologiju o roku trajanja bacaju hranu znatno češće te da štedljivost ili rastrošnost kućanstva određuje količinu hrane koja se baca. Ovim istraživanjem utvrđuje se i značaj sastava kućanstva koji uvjetuje bacanje hrane te važnost obrazovanja u stvaranju ekološke svijesti i mnoge druge mjere za smanjenje bacanja hrane.

bacanje hrane ; mladi potrošači ; gubitak hrane

nije evidentirano