hrvatski

Povezanost tezine mozdanog udara i razine glukoze u krvi

Šećerna bolest je poznati čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Cilj ovog istraživanja je ustanoviti povezanost težine moždanog udara i razine glukoze u krvi (GUK) na prijemu te razlikuju li se rezultati izmedu dijabetičara i nedijabetičara. Metode: U ovu prospektivnu studiju uključeno je 106 bolesnika s moždanim udarom koji su primljeni u jedinicu intenzivne skrbi unutar 6 sati od početka simptoma. Svim bolesnicima je praćena razina GUK dva puta dnevno tijekom prva 72 sata od početka moždanog udara. Za procjenu težine moždanog udara korištena je na prijemu Skandinavska skala za moždani udar (SSSp), a za ishod preživjelih bolesnika Bartelov indeks (BI). Od 106 bolesnika 28 (27%) je imalo šećernu bolest. Srednja vrijednost GUK-a na prijemu bila je 9.3 mmol/1 u dijabetičara i 6.9 mmol/1 u nedijabetičara. Srednja vrijednost SSSp nije se bitno razlikovala izmedu dijabetičara i nedijabetičara. Dijabetičari s GUK na prijemu >9.1mmol/l imali su značajno nizi SSSp (17.5) nego dijabetičari s GUK na prijemu <9.1 mmol/1 (SSSp=20). Slični rezultati pokazali su se i u skupini nedijabetičara: u bolesnika s GUK na prijemu >9.1 srednja vrijednost SSSp je bila 20.4, a kod bolesnika s GUK na prijemu <9.1 srednji SSSp bio je 13.3. Tijekom prvih 24-48 sati u skupini dijabetičara doslo je do značajnog porasta GUK-a. Dijabetičari su imali lošiji ishod nego nedijabetičari, bez obzira na razinu GUK na prijemu. U skupini nedijabetičara bolji ishod su imali bolesnici s GUK na pniemu <9. 1 mmol/1 (BI=38.8), dok su bolesnici s visom razinom GUK na prijemu (>9.1 mmol/1) imali mzi BI (26.2). Nismo našli jasne povezanost: da šećema bolest utječe na težinu moždanog udara, ali postoji povezanost tog stanja i sporijeg oporavka i lošijeg ishoda bolesnika nakon moždanog udara, naročito što je veća razina GUK na prijemu.

moždani udar; glukoza

nije evidentirano