hrvatski

Kontrastivna analiza općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija u njemačkom i hrvatskom jeziku

U ovom radu govori se o kontrastivnoj analizi transdisciplinarnih glagolskoimeničkih kolokacija koje služe jezičnom oblikovanju i opisu misaone znanstvene djelatnosti u hrvatskom i njemačkom jeziku. Analiza se ograničava na značenjska obilježja odabranih kolokacija u pisanom općeznanstvenom diskursu i području znanstvenoga jezika koje se prema svojemu tvorcu Ehlichu (1993) naziva 'svakodnevni znanstveni jezik ili znanstveni jezik svakodnevnice' (njem. alltägliche Wissenschaftssprache oder wissenschaftliche Alltagssprache) kao zanemarenoj sastavnici znanstvenoga jezika koja obiluje brojnim leksičkim sredstvima preuzetim iz općega u znanstveni jezik. Zbog prividne značenjske sličnosti pojedinih kolokacijskih sastavnica sa značenjima u standardnom jeziku, često dolazi do dvojbi i nesigurnosti prevoditelja kao izvornih govornika hrvatskoga jezika, a posebice studenata u akademskom pisanju i ovladavanju akademskim vještinama na njemačkom kao stranom znanstvenom jeziku. Korpusni pristup istraživanju odabran je kako bi se uočile tipične i karakteristične kolokacije uobičajene u suvremenom hrvatskom općeznanstvenom jeziku. Takav pristup pruža uvid u glagole i njihove imeničke kolokacije kojima se opisuju komunikacijski činovi u aktualnom (suvremenom) hrvatskom općeznanstvenom jeziku. U radu se polazi od pretpostavke da je jedino na temelju opisa i popisa primjera kolokacija iz korpusa moguće utvrditi potpune ili djelomične prijevodne istovrijednice, odnosno nepostojanje izravnih prijevodnih istovrijednica u njemačkom kao ciljnom znanstvenom jeziku. Krajnji cilj rada jest ukazati na strategije prevođenja kolokacijskih obrazaca dvaju općeznanstvenih jezika i rasvijetliti moguće probleme studenata u ovladavanju kolokacijskim znanjima na semaziološkoj i onomaziološkoj razini.

glagol ; hrvatski ; imenica ; kolokacija ; njemački ; jezik ; općeznanstveni

Izlaganje, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni.