hrvatski

Kulturalne razlike u doživljaju pravednosti na studiju i zadovoljstvu kvalitetom života studenata

Organizacijska se pravednost definira kao percepcija zaposlenika o stupnju u kojem su tretirani pravedno od strane drugih. Zaposlenici su u mogućnosti razlikovati različite vrste pravednosti: pravednost postupaka u donošenju odluka (proceduralna pravednost), pravednost raspodjele ishoda (distributivna pravednost) te pravednost u interakciji (interpersonalna pravednost). Istraživanja pokazuju da organizacijska pravednost utječe na zadovoljstvo i kvalitetu na radnome mjestu. Organizacijska se pravednost može preslikati na akademski kontekst, gdje se govori o pravednosti na studiju. Kao i u organizacijama, studenti doživljavaju pravedan tretman od strane različitih izvora, točnije proceduralno, distributivno i interpersonalno (ne)pravedan tretman od strane profesora te interpersonalno (ne)pravedan tretman od strane suradnika. Istraživanja u području pravednosti na studiju tek su u svojim začecima. Studija provedena na hrvatskim studentima pokazala je da nepravedan tretman utječe na mentalno zdravlje i na zadovoljstvo kvalitetom života mladih. No, unatoč rastućem broju istraživanja, izostaju kulturalne usporedbe doživljaja pravednosti. Upravo je cilj ovog istraživanja ispitati kulturalne razlike u doživljaju pravednosti i kvaliteti života studenata, te provjeriti je li utjecaj pravednog tretmana na kvalitetu života kulturalno univerzalan. U istraživanju je sudjelovalo 1033 ispitanika, odnosno 479 studenata iz Hrvatske, 167 studenata iz Srbije, 196 studenata iz Indije, te 160 studenata iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Jednosmjernim analizama varijance utvrđeno je da postoje razlike između zemalja u doživljaju proceduralne, distributivne i interpersonalne pravednosti nastavnika, interpersonalne pravednosti suradnika te zadovoljstva kvalitetom života. Doživljaj proceduralne i distributivne pravednosti nastavnika najveći je u Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje. Doživljaj interpersonalne pravednosti nastavnika najveći je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Doživljaj interpersonalne pravednosti suradnika najveći je u Hrvatskoj te Srbiji, dok je zadovoljstvo kvalitetom života najveće u Srbiji i Hrvatskoj. U svim zemljama interpersonalno pravedan tretman od strane suradnika pokazao se značajnim prediktorom zadovoljstva kvalitetom života. No, samo je među hrvatskim studentima ukupan pravedan tretman od strane nastavnika značajan prediktor zadovoljstva kvalitetom života. Raspravlja se o mogućim kontekstualnim faktorima koji utječu na doživljaj pravednosti i kvalitetu života.

pravednost na studiju, zadovoljstvo kvalitetom života, kulturalne razlike

nije evidentirano