hrvatski

Radna snaga budućnosti – problemi i prilike studentske populacije

Visokoobrazovano stanovništvo Republike Hrvatske čini bitnu pretpostavku za njen razvoj u Industriji 4.0. Visokokvalificirani radnici u današnjoj ekonomiji imaju jedinstvenu ulogu. Stvoriti im uvjete života i rada predstavlja izazov za društvo u cjelini. Stoga je cilj ovog istraživanja usmjeren na dobivanje seta odgovora vezanih uz tranziciju iz obrazovanja u svijet rada, institucionalnu potporu u tome smislu, kao i sve druge probleme i prilike s kojima se studenti završnih godina studija susreću. Predmet istraživanja su stavovi, percepcije i migracijske namjere studenata završnih godina studija o varijablama budućeg radnog mjesta, potisnim i privlačnim čimbenicima migracija ili ostanku u Republici Hrvatskoj, ulozi migrantskih mreža u inozemstvu, institucionalnoj potpori, preprekama za migracije. U prvom dijelu rada definiraju se istraživačka pitanja, ciljevi i hipoteze. U drugom dijelu rada analiziraju se dosezi i uloga Aktivne politike zapošljavanja. U vremenu COVID-19 pandemije, kada se najavljuje kao posljedica nova svjetska recesija, uloga javnih službi za zapošljavanje postaje ključna u suzbijanju posljedica krize, a kao i u svjetskoj krizi 2008. godine, i u ovoj se krizi očekuje da će najviše posljedica imati upravo na zapošljavanje mladih. U trećem dijelu rada analiziraju se dosadašnje mjere Aktivne politike rada usmjerene prema mladima i pokazatelji vezani uz mlade na tržištu rada, efekti nezaposlenosti na mladu populaciju i fokus na posebno ugrožene skupine mladih na tržištu rada. Četvrti dio rada bavi se obrazovanjem i prijelazom iz svijeta obrazovanja u svijet rada, važnosti institucionalne potpore, cjeloživotnog učenja i razvoja (posebice u svjetlu Industrije 4.0 i sveprisutne digitalizacije), te važnosti financijske samostalnosti za mlade. Peti dio rada odnosi se na obilježja nove generacije radne snage, migracije mladih i odljev mozgova te kvalitetu života. Šesti dio odnosi se na rezultate istraživanja. U uzorku je sudjelovalo 356 sudionika iz pet različitih znanstvenih područja. Anketni upitnik distribuiran je online, dobiveni rezultati obrađeni su u programskom paketu SPSS. Rezultati obrade odvijali su se u četiri faze: u prvoj fazi varijable su opisane deskriptivnom statistikom, u drugoj fazi testiran je normalitet distribucije One sample Kolmogorov-Smirnovljevim testom, u trećoj fazi testirana je povezanost varijabli sadržanih u hipotezama uz identifikaciju statistički značajnih povezanosti. Od 12 postavljenih hipoteza, njih 10 potvrđeno, a 2 su odbačene. U četvrtoj fazi testiranja hijerarhijskom regresijom testirani su potisni i privlačni čimbenici. Pokazalo se da model koji je primijenjen značajno predviđa 55 % varijance kriterija (zavisna varijabla: namjera migracija u inozemstvo). R2 korigirani je 53, 2. Sedmi dio rada odnosi se na zaključna razmatranja i preporuke za daljnja istraživanja. Preporuke su proizašle iz pregleda domaće i strane literature te provedenog istraživanja.

migracijske namjere ; studenti ; potisni i privlačni čimbenici ; odljev mozgova ; Aktivna politika tržišta rada ; cjeloživotno učenje ; NEET skupina

nije evidentirano