hrvatski

2. Labinski kulturno-povijesni susreti

Drugi Labinski kulturno-povijesni susreti posvećeni su istaknutoj pedagoginji, pjesnikinji i političarki Giuseppini Martinuzzi (Labin, 1844. – Labin, 1925.), u povodu 175. obljetnice njezina rođenja. S obzirom na sudjelovanje triju talijanskih istraživačica, simpozij je imao međunarodni karakter, a u zborniku radova zastupljene su 22 teme. Od tog broja, 9 ih je o Giuseppini Martinuzzi (u prvome dijelu zbornika), a preostalih 13 (u drugome dijelu) odnosi se na ostale teme iz prošlosti i sadašnjosti Labina i Labinštine. Četiri priloga objavljena su u talijanskom izvorniku i u prijevodu na hrvatski jezik. O poznatoj Labinjanki pisali su Daniel Mohorović i Iva Peršić, podrobno obradivši njezin mnemotehnički priručnik, dok se Majda Milevoj Klapčić osvrnula na značenje knjižne ostavštine za Grad Labin. Deni Vlačić analizirao je napise i tiskovine o Giuseppini Martinuzzi i njezinu časopisu Pro Patria, Martina Damiani opisala je njezin rad u kontekstu istarskog novinarstva, a Tullio Vorano istaknuo je veliku važnost učiteljičine ostavštine u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. O knjižnici Giovanni Antonia Martinuzzi pisala je Olja Višković. Slijede radovi triju talijanskih proučavateljica i poznavateljica rada G. Martinuzzi: Francesca Maria Lacaita obradila je reviziju njezine ideje o domovini prilikom prelaska na socijalizam, Silva Bon njezinu političku strast i književnost, a Ester Pacor Martinuzzino zalaganje u feminističkom pokretu u Trstu. Drugi dio zbornika započinje radom Slavena Bertoše o mletačkom grofu Marcantoniju Poiani i njegovu izvješću o Labinu i Plominu iz 1629., a slijedi potom članak Deana Škopca o krštenima u Šumberu od 1673. do 1771. Samanta Paronić čitatelje upoznaje s uzrocima smrti u Župi Labin od 1861. do 1880., a Dijana Muškardin s učiteljem Učiteljske škole u Kopru, Josipom Belušićem. Alan Žic-Teklin piše o labinskom jezikoslovcu Matteu Giuliju Bartoliju, a Eva Melegi Matković donosi niz podataka iz prošlosti Krapna. Vanesa Begić istaknula je pjesničko stvaralaštvo Malvine Mileta, a Kristijan Žgaljardić freske na prostoru Pićanske biskupije. O zaboravljenim crkvama i kapelama na Labinštini piše Mladen Bastijanić, dok je Anja Šumberac naglasila važnost trgova kao središta društvene interakcije tamošnjeg stanovništva. Nekoliko starih zvona s ovog područja detaljnije je opisala Tatjana Bradara, dok se Ondina Krnjak posvetila hodočasničkim medaljicama iz labinskog Narodnog muzeja. Posljednji prilog, čiji su autori Elis Baćac i Mladen Rajko, odnosi se na bajoslovlje središnje Istre u funkciji stvaranja novih kulturno- turističkih proizvoda. Autori svih priloga u ovome zborniku pokušali su na interdisciplinaran način obraditi različite aspekte prošlosti i sadašnjosti ovoga osebujnoga kraja, pri čemu su sasvim sigurno čitatelje upoznali s nizom novih podataka i detalja.

Labin, Labinština, Istra

Četiri rada na hrvatskom i talijanskom jeziku