hrvatski

Rušenje građevina i poništavanje mjesta - institucionalne, stručne, osobne i druge krize nakon potresa

Potresi koji su u prosincu 2020. godine i tijekom 2021. godine pogodili Sisačko-moslavačku županiju uzrokovali su oštećenja velikog broja građevina u gradskim i seoskim naseljima. Do rujna 2021. godine štete su prijavljene na više od 41 000 objekata, od čega je oko 4800 građevina procijenjeno kao neupotrebljivo, a oko 8500 kao privremeno neupotrebljivo. U mjesecima koji su slijedili nakon potresa u službenim su aktivnostima otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom – umjesto provođenja hitnih zaštitnih mjera, obnove oštećenih i izgradnje novih objekata – prevladale aktivnosti rušenja i uklanjanja građevina. Tako je primjerice do rujna potrošeno 23 milijuna kuna za uklanjanje 336 objekata, dok istovremeno ni jedan novi objekt nije izgrađen državnom inicijativom i sredstvima. Među uklonjenim su objektima stambene (kuće, zgrade), sakralne i javne građevine. Njihovim su nestankom drastično izmijenjene vizure i ambijenti naselja te su izgubljeni životni i društveni prostori i mjestâ. Rad donosi etnografije rušenja građevina i poništavanja mjestâ na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije, a temelji se na mapiranju i opisima rušenja te analizi tekstualnih i vizualnih materijala prikupljenih tijekom terenskih istraživanja. Govori se o različitim materijalnim i simboličkim doživljajima rušenja, o utjecaju (ne)moći i posljedicama nesigurnosti na izgrađeni okoliš te o zanemarenosti i ravnodušnosti u različitim sferama, razinama i relacijama – uključujući državnu i „institucionaliziranu“ (Kanafani, 2016.), stručnu i osobnu zanemarenost – koje se manifestiraju u kriznim okolnostima.

potres, Banija/Banovina, rušenje građevina, poništavanje mjesta, institucionalne krize, stručne krize

nije evidentirano