hrvatski

Latentna struktura interesa prema sportu srednjoškolaca s različitim sportskim iskustvom

Uvod: Osnovni cilj ovog istraživanja je utvrditi interes srednjoškolskih učenika trećih i četvrtih razreda trogodišnjih i četverogodišnjih programa prema sportu s obzirom na njihovo iskustvo u bavljenju sportom. Sukladno cilju postavljene su četiri direktivne hipoteze koje pretpostavljaju da će postojati statistički značajna razlika na faktorima interesa učenika prema sportu s obzirom na sportsko iskustvo, srednjoškolski program, znanje o sportu i iskustvo roditelja u sportu. Metode: Glavnom istraživanju prethodilo je predistraživanje na uzorku 131 polaznika Kineziološkog fakulteta u Zagrebu kako bi se učinila provjera novokonstruiranog testa znanja o sportu. Istraživanjem je obuhvaćeno 1184 učenika (muških) trećih i četvrtih razreda te jednog petog razreda, polaznika trogodišnjih i četverogodišnjih programa, odnosno jednog petogodišnjeg srednjoškolskog programa, na području Istarske županije. Za odgovore na postavljene hipoteze korištene su varijable koje su ispitanicima bile predložene u obliku forme upitnika, točnije, upitnik općih podataka, upitnik znanja o sportu (Benassi i Bosnar, 2017), PS2 upitnik interesa prema sportovima (Prot i Bosnar, 1999) i skala postignuća roditelja/staratelja u sportu. Latentna struktura interesa prema sportu odredila se analizom glavnih komponenti s promax transformacijom glavnih osovina. Na grupama definiranim hipotezom korištena je kanonička diskriminativna analiza. Kako bi se objasnila kriterijska varijabla testa znanja o sportu, primijenjena je višestruka regresijska analiza. Rezultati: Provjera mjernih svojstava testa znanja o sportu pokazala je zadovoljavajuće karakteristike, posebno u verziji od 27 čestica (AS=16, 4 ; SD=4, 5 ; K-S test=0, 06215, p˂0, 01), što pokazuje da ovako formirana Skala uspješno identificira i diskriminira one koji imaju puno znanja i one koji malo znaju o sportu. Najviša prosječna ocjena u PS2 upitniku interesa prema sportovima zabilježena je za automobilizam i motociklizam (3, 67), a najniža za ritmičku gimnastiku (1, 54). Analiza glavnih komponenti (PCA) izlučila je 5 promax faktora koji zajedno objašnjavaju 47, 92 % ukupne varijabilnosti. Na temelju izdvojenih sportova, promax faktori interpretiraju se kao sportovi na otvorenom, borilački sportovi i sportovi snage, „bazični“ sportovi i sportovi s izraženom estetskom komponentom, sportovi s loptom i reketom te sportovi preciznosti. Razlike na faktorima interesa grupa definiranih sportskim iskustvom, srednjoškolskim programom, znanjem o sportu i iskustvom roditelja u sportu utvrđene su kanoničkom diskriminativnom analizom. Višestruka regresijska analiza utvrdila je značajnu povezanost ukupnog rezultata znanja o sportu s četiri od pet promax faktora, pri čemu sportovi s loptom i reketom daju osnovni doprinos ovoj višestrukoj korelaciji. Na osnovi rezultata potonjih dviju analiza zaključujemo da su sve četiri postavljene hipoteze u potpunosti potvrđene. Zaključak: Dobiveni podatci otkrivaju široku lepezu sportova prema kojima ispitanici gaje svoje preferencije, preciznije sportovima kojima bi se htjeli baviti. Sportski interesi naših srednjoškolaca koji su ponajprije usmjereni na „muške“ i dijelom „neutralne“ sportove potvrđuju između ostalog i važan značaj rodnog stereotipiziranja u području sporta. Jasno definirani promax faktori pokazuju da srednjoškolci završnih razreda trogodišnjih i četverogodišnjih programa imaju prilično stabilnu strukturu sportskih interesa. Glavna prednost rada jest što su prikupljeni i analizirani rezultati interesa prema sportu na reprezentativnom uzorku, dobivenom na području čitave jedinice regionalne samouprave. Stoga se dobiveni rezultati ovog istraživanja mogu generalizirati i u odnosu na mladu populaciju u Hrvatskoj. U sljedećem koraku razvoja testa znanja o sportu trebalo bi formirati proširenu ljestvicu čime se osigurava i veća pouzdanost. Također, preporuča se nadopuniti Protovu PS2 skalu novim sportovima.

sportski interesi ; adolescenti (muški) Istarske županije ; znanje o sportu ; analiza glavnih komponenti ; kanonička diskriminativna analiza ; višestruka regresijska analiza

nije evidentirano