hrvatski

Politika i istina, ili što je sve doživjelo kraj 1989?

U tekstu se istražuje veza politike i istine u kontekstu produljene krize demokracija. Nakon što se pokazalo da populizam nije ključni razlog njihove krize autori predlažu da se okrenemo uvidima filozofa koji su krajem osamdesetih i devedesetih godina istraživali pitanje politike i istine i to u kontekstu 1989, odnosno poznate teze o kraju povijesti. Posrijedi su John Gray, Jacques Rancière i Alain Badiou. Pokazuje se da je Gray u pobjedi demokracija vidio ne kraj povijesti nego kraj liberalizma, odnosno tolerancije. Rancière se tada bavio širim problemom ’kraja politike’ čije su (metapolitičke) implikacije bile dovršenje/ dokidanje političke filozofije (liberalizma). To je za posljedicu imalo stvaranje poretka ’konsenzusne demokracije’ koja neistinu pronalazi u svakoj ’pojavnosti’. Badiou u poretku nastalom nakon 1989. vidi ’konsenzusnu politiku’ koja sustavno radi na ukidanju ’singularnosti istine’ i ukupno ide na štetu ’realnog pluraliteta’. U tekstu se zaključuje da se njihovi uvidi pokazuju izrazito relevantnim za interpretaciju stanja današnjih demokracija i to posebno modela kojim one određuju ono što drže neistinom

Badiou, demokracija, Gray, istina, liberalizam, politika, Rancière, tolerancija, 1989

nije evidentirano