hrvatski

Tehnike i tehnologije aerobne obrade otpada

Porast svjetskog stanovništva i ubrzani razvoj industrije neminovno za sobom povlače i sve veću upotrebu dobara i usluga što kao posljedicu ima i nastanak velikih količina otpada. Velike količine otpada postaju jedan od ključnih ekoloških problema današnjice te se svakodnevno traga za metodama rješavanja ovog problema. Koliko će otpada nastati u pojedinom društvu ovisi i o stupnju razvoja društva pa tako razvijena društva u pravilu stvaraju veće količine otpada od onih koja su tek u razvoju. Republika Hrvatska (RH), kao i druge zemlje Europske unije (EU), konstanto bilježi rast količina komunalnog otpada, pa je tako količina komunalnog nastalog otpada u RH 2019. godine iznosila 444 kg/stanovniku. Veliki udio komunalnog otpada čini biootpad. Njega čini kuhinjski otpad (ostatci voća i povrća) te vrtni otpad. Prema Izvješću o komunalnom otpadu, procjenjuje se da je godišnja količina nastalog biootpada u RH 589.600 tona odnosno 143 kg/stanovniku od čega 97 kg/stanovniku (67, 83 %) uključuje kuhinjski otpad. Samo se 23% nastalog biootpada obrađuje dok ostatak završava na odlagalištima. Biootpad koji se odlaže dodatno opterećuje odlagalištima jer povećava sadržaj vlage koja s vremenom reagira s ostalim komponentama odloženog otpada što posljedično dovodi do intenziviranja nastanka procjedne vode i odlagališnih plinova. Procjedne vode odlagališta otpada predstavljaju rizik za okoliš i zdravlje čovjeka jer mogu sadržavati veliki broj opasnih spojeva poput aromatskih ugljikovodika, halogeniranih spojeva, pesticida, teških metala i fenola. Uspješno rješavanje problema komunalnog otpada stoga mora krenuti od mjesta nastanka te obavezno uključivati recikliranje i/ili obradu otpada, a kao glavni cilj pravilnog i učinkovitog gospodarenja otpadom mora se postaviti izbjegavanje odlaganja otpada na odlagališta. Prosjek recikliranja biootpada u EU je oko 65 kg/stanovniku dok je u RH taj omjer znatno manji i iznosi samo 12 kg/stanovniku. Postoje različite metode koje se mogu koristiti pri gospodarenju biootpadom, a one osim izvoza, kao najjednostavnijeg, ali dugoročno najskupljeg i najproblematičnijeg rješenja, uključuju metode obrade kao što su aerobna digestija, energetska oporaba i materijalno recikliranje te kao najzastupljeniju od svih metoda, kompostiranje.

kompostiranje, biorazgradivi otpad, aerobna obrada

Glavni autori rada: Tea Sokač, Anita Šalić