hrvatski

OSOBITOSTI ARTERIJSKE HIPERTENZIJE U BOLESNIKA SA ŠEĆERNOM BOLESTI I POVEZANOST S NUTRITIVNIM STATUSOM

Cilj istraživanja: Cilj je bio istražiti učestalost i osobitosti arterijske hipertenzije (AH) u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 koji se liječe u nefrološkoj ambulanti pri Zavodu za nefrologiju i dijalizu, Klinike za unutarnje bolesti, Kliničkog bolničkog centra Split te postoji li povezanost s parametrima nutritivnog statusa Materijali i metode: U istraživanje je uključeno 106 ispitanika, 66 (62, 3 %) muškaraca i 40 (37, 7 %) muškaraca, prosječne dobi 69, 5 (u rasponu od 36-75) godina. Za svakog ispitanika zabilježeni su podatci: dob, spol, tjelesna težina i visina, opseg struka i nadlaktice, postojanje AH, koronarne bolesti, kronične bubrežne bolesti (KBB), vrsta i broj antihipertenzivnih lijekova, vrsta terapije za šećernu bolest te podatak o uzimanju statina. Određene su serumske vrijednosti ureje, kreatinina i izračunata je procijenjena brzina glomerularne filtracije (eGFR) te indeks tjelesne mase (ITM). Također, zabilježene su i razine albuminurije. Uz ranije navedeno, za svakog ispitanika su zabilježene su serumske vrijednosti triglicerida, kolesterola-ukupnog, LDL (engl. Low-density lipoprotein) kolesterola, hemoglobina, urata, glukoze i kalija. Za mjerenje arterijskog tlaka korišten je uređaj „Agedio B900“. Izmjerena je brzina pulsnog vala (PWV, engl. Pulse Wave Velocity), periferni (PSAT) i centralni sistolički arterijski tlak (CSAT) te periferni (PDAT) i centralni dijastolički (CDAT) arterijski tlak, . Izračunat je tlak pulsa (PP) te srednji arterijski tlak (MAP) za periferni i centralni arterijski tlak. Nadalje, vaganjem uz pomoć Tanita MC780 Multi Frequency segmentnog analizatora sastava tijela ispitanicima je izmjerena tjelesna masnoća, mišićna masa, skeletna mišićna masa (podatci za sve navedene parametre su izraženi u postotcima i kilogramima) te masa bez masnoće i koštana masa. Rezultati: Rezultati pokazuju kako 99 (93, 4%) ispitanika ima dijagnozu AH. Od ukupnog broja ispitanika (N=106), 45 (42, 5%) ispitanika je uzimalo statin u terapiji, dok su 103 (97, 2%) ispitanika uzimala antihipertenzivnu terapiju. Fiksnu kombinaciju je uzimalo 40 (38, 3%) ispitanika, dok je 61 (58, 2%) ispitanik uzimao tri ili više antihipertenzivnih lijekova od kojih je jedan diuretik. Nadalje, istraživanjem je pronađeno da su 62 (58, 5%) ispitanika imala postavljenu dijagnozu KBB, dok je 70 (66%) ispitanika imalo razinu eGFR < 60 mL/min/1, 73m2. Također, 14 (13, 2%) ispitanika je navelo postojanje koronarne bolesti u anamnezi. Statistički značajno veća učestalost koronarne bolesti je bila među onim ispitanicima koji su imali postavljenu dijagnozu KBB (p=0, 030). Rezultati ovog istraživanja su pokazali kako postoje statistički značajne razlike u parametrima sastava tijela između muškaraca i žena s AH, ali nisu nađene statistički značajne razlike u parametrima arterijskog tlaka između muškaraca i žena. Također, rezultati su ukazali na statistički značajnu pozitivnu povezanost ITM te CDAT (ρ=0, 279, p=0, 010) i PDAT (ρ=0, 261, p=0, 010). Statistički značajna povezanost nađena je i između ITM te MAP za CAT (ρ=0, 271, p=0, 010) i PAT (ρ=0, 206, p=0, 040). Međutim, nije nađena statistički značajna povezanost između parametara sastava tijela i izmjerenih parametara centralnog i perifernog arterijskog tlaka među bolesnicima s AH. Nadalje, nađene su statistički značajne razlike u parametrima sastava tijela, ali nisu nađene statistički značajne razlike u odnosu na vrijednosti arterijskog tlaka između tri skupine ispitanika (bolesnici s normalnom težinom, bolesnici s prekomjernom težinom i pretili bolesnici). Rezultati su pokazali kako postoji statistički značajna negativna povezanost između duljine liječenja AH i razine albuminurije u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 (ρ=-0, 508, p=0, 007) koji se liječe u nefrološkoj ambulanti. Međutim, nije nađena značajna povezanost između duljine liječenja šećerne bolesti tipa 2 i razine albuminurije u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 i AH. Zaključak: Rezultati pokazuju kako je među bolesnicima sa šećernom bolesti tipa 2 prevalencija AH, RAH i KBB visoka. Nadalje, značajan broj bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 nije svjestan postojanja KBB, a to je populacija bolesnika koji imaju i veću učestalost koronarne bolesti. Svi ovi rezultati ukazuju na važnost pravovremene detekcije i adekvatnog liječenja AH u populaciji bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 s ciljem prevencije nastanka i progresije neželjenih komplikacija (KBB, kardiovaskularnih događaja, pretilosti, pogoršanja albuminurije) koje povećavaju poboljevanje i smrtnost ove populacije bolesnika.

Hipertenzija, Šećerna bolest tipa 2, Kronična bubrežna insuficijencija, Nutritivni status

nije evidentirano