hrvatski

Drago Jančar, Pa i ljubav

Drago Jančar jedan je najcjenjenijih suvremenih slovenskih pisaca, rođen 1948. godine. U mladosti je bio kritičar i disident jugoslavenskog režima, pa je 1975. osuđen na zatvor zbog "neprijateljske djelatnosti". To je još uvijek relevantan podatak, jer tako bolje razumijemo kritičku i pacifističku poantu njegovih djela. U Hrvatskoj je do sada prevedeno desetak njegovih knjiga. Jančar obožava pisati o Mariboru i u njemu tražiti traumatske ratne točke, te paralelno pričati ljubavnu priču. To je matrica koju koristi u romanu "Pa i ljubav", ali i u nekim ranijim djelima: "Drvo bez imena" i "Noćas sam je vidio". Dakle, opetovano tematizirajući odnos ljubavi i rata propituje mogućnosti i zapetljaje suživota unutrašnjih prostora i grubosti svijeta. Roman "Pa i ljubav" preveden je na njemački i francuski jezik, a autor je za njega dobio kako slovenska priznanja tako i Austrijsku nagradu za europsku književnost, 2020. godine. Očigledno, još uvijek su u europskoj kulturi važni glasovi što propituju besmisao nacističke politike. Prvi dojam je da čitamo specifično ljubavni koliko i povijesni roman, s tendencijom prevage ljepše strane ljudskosti. Premda veći broj stranica kao i glavnina ozračja priče nose prikaz ratnih okolnosti drugog svjetskog rata u Sloveniji, poanta nije u tome jer veličinu djela čini ljepota pripovijedanja o preplitanju pojedinačnog i povijesnih događaja. Ljudi se opiru i žive usprkos. U tom smislu, pisac razvija psihopolitičku strategiju, prati unutrašnje doživljaje svojih junaka, njihove potrese i vanjske okolnosti koje ih sputavaju. Naravno, rat je nevolja u kojoj većina trpi i često je pred iskušenjem gubitka ljudskosti, što prati strah i očaj. U djelu "Pa i ljubav" nalazimo se u zadnjoj godini rata, kada su nacisti u Mariboru, izmješteni od velikih bitaka i gubitničkog niza središnjice, još uvijek uvjereni u mogućnost preokreta na bojišnici. Stvari se pak mijenjaju brzo i iz temelja. Roman je svojevrsna drama s odgodom, sudbinsko povezivanje i paralelizam priča o nekoliko likova. Život je shvaćen dramatski, što je efektno izvedeno miješanjem erosa i thanatosa.

Jančar, Maribor, Drugi svjetski rat

nije evidentirano