hrvatski

Zagreb na Savi – energetika u službi zaštite podzemnih voda

Sve veće korištenje obnovljivih izvora energije trend je u svjetskoj energetici, povezan s povećanjem cijena nafte i naftnih derivata, ali i mjerama za ublažavanje klimatskih promjena. Obnovljivi izvori energije postavljeni su kao osnovna poluga u realizaciji glavnih ciljeva europske energetske budućnosti. Zahvaljujući udjelu hidroelektrana u proizvodnoj strukturi svog elektroenergetskog sustava, Hrvatska je među vodećim zemljama u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Realizacijom Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja na dionici od granice s Republikom Slovenijom do Siska (Program), kojim se na dionici rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska planira izgraditi 10 protočnih hidroelektrana ukupne instalirane snage 130 MW i prosječne godišnje proizvodnje od gotovo 600 GWh, osim važnih energetskih ciljeva, ostvarili bi se brojni drugi ciljevi od kojih je najvažnije zaustavljanje daljnjeg produbljenja korita rijeke Save. Naime, danas su u koritu rijeke Save na području zagrebačkog i samoborsko-zaprešićkog vodonosnika dominantno izraženi erozijski procesi, što za posljedicu ima snižavanje korita rijeke Save te snižavanje razina podzemne vode. Snižavanje razina podzemne vode nadalje dovodi do pada kapaciteta pojedinih zdenaca u vodoopskrbnom sustavu za vrijeme hidroloških suša i time do pada ukupnih raspoloživih količina pitke vode za vodoopskrbu Osim toga, ovakvo kontinuirano snižavanje razina podzemne vode negativno utječe i na ekosustave koji su ovisni o podzemnoj vodi.

podzemne vode ; obnovljivi izvor energije ; višenamjenski sustav

nije evidentirano