Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kajkavsko narječje - jučer, danas i sutra (CROSBI ID 305813)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Blažeka, Đuro Kajkavsko narječje - jučer, danas i sutra // Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae, 65 (2021), 1; 15-27

Podaci o odgovornosti

Blažeka, Đuro

hrvatski

Kajkavsko narječje - jučer, danas i sutra

U uvodu se daju temeljni podatci o genezi, rasprostiranju i podjeli kajkavskog narječja. Najbliže se činjeničnom stanju o genezi kajkavskog narječja smatra mišljenje Zvonimira Junkovića koji je smatrao da je kajkavski dijalekt pripadao panonskoj skupini zapadnoga južnoslavenskoga prajezika koju bi po njemu još spadali prleški, prekmurski i neki zapadnoštajerski govori. Osmanlijska osvajanja uzrokovala su velike migracije stanovništva prema sjeveru i zapadu, a stanovništvo koje ga je kasnije supstituiralo bilo je uglavnom s područja štokavskog narječja. Od mnogih podjela kajkavskog narječja apostrofira se ona Mije Lončarića koji ga je podijelio na 15 dijalekata. U daljem dijelu rada prikazuju se neke najtipičnije jezične osobine kajkavskih govora na fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini. Daju se primjeri minimalnih fonoloških parova između različitih istovrsnih samoglasnika o- ili e- kategorije u pojedinim kajkavskim govorima. U nekim govorima izgubljena je opreka po kvantiteti jer je u tim govorima, kako bi se nadoknadila razlikovna obilježja koja postoje u govorima gdje postoje te opreke, došlo do prefonologizacije prozodijskih suprasegmentalnih obilježja u segmentne. Eliminacija kvantitete važna je poveznica kajkavskog govora s istokom slavenskoga sjevera te poljskim i lužičkim jezicima. Od morfoloških osobina posebno se ističe izricanje morfoloških kategorija s alternacijama samoglasnika u nekim dijalektima. Još se apostrofira čuvanje supina, gubitak vokativa, nepostojanje duge množine u A-deklinaciji i nestanak dvojine. U zaključku se kaže da će većina opisa kajkavskih govora koji se u dijalektološkoj literaturi još uvijek navode kao sinkronijska činjenica vrlo brzo postati jezična dijakronija jer su kod većine ispitanika prisutni su znakovi procesa erozije govora koje navodi Hagège. Tih promjena ispitanici uglavnom nisu svjesni i oni su većinom još uvijek uvjereni da govore izvornom kajkavštinom, a ne interdijalektom u kojem je većina specifičnih osobina njihovih mjesnih govora reducirana. Zaključuje se da kajkavsko narječje ipak neće doživjeti svoj nestanak, već će nestati specifičnosti pojedinih skupina i mjesnih govora s trajno očuvanim „čvrstim dijelovima”.

hrvatski jezik ; kajkavsko narječje ; geneza ; podjela ; fonologija ; morfologija ; sintaksa ; erozija govora

nije evidentirano

engleski

Kajkavian Dialect - Yesterday, Today and Tommorow

nije evidentirano

Croatian language ; Kajkavian dialect ; genesis ; division ; phonology ; morphology ; syntax ; speech erosion

nije evidentirano

Podaci o izdanju

65 (1)

2021.

15-27

objavljeno

0039-3363

1588-290X

Povezanost rada

Filologija