hrvatski

RASPODJELA I MOBILNOST ARSENA I ŽELJEZA U PROFILU TLA SA KALINOVCA-HRASTOVE GREDE, PODRAVINA

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada su uzorci tla s profila Kalinovac-Hrastova Greda u Podravini. Uzeto je ukupno 5 uzoraka i to na različitim dubinama profila: K–HG 1 (0–30 cm), K–HG 2 (30–60 cm), K– HG 3 (60–80 cm), K–HG 4 (80–100 cm) i K–HG 5 (100– 130 cm). Cilj rada je bio odrediti raspodjelu i mobilnost arsena i željeza u istraživanom profilu tla. U tu svrhu, provedena su laboratorijska istraživanja određivanja kapaciteta kationske zamjene metodom Cu–triena, sekvencijska ekstrakcijska analiza (BCR), otapanje željezovih (oksi)hidroksida pomoću DCB–a, mineraloška analiza primjenom rendgenskog difraktometra (XRD) i određivanje veličine čestica metodom laserske difrakcije. Na temelju granulometrijskog sastava utvrđeno je da u svim uzorcima dominiraju čestice praha i pijeska, osim u zadnjem uzorku gdje dominira pijesak u odnosu na prah. Mineraloškom analizom utvrđene su pojave goethita, koje posebno dominiraju na dubinama od 60-100 cm, što odgovara dosadašnjim istraživanjima. Duž profila tla od svih uzoraka najveću koncentraciju As i Fe ima uzorak K–HG 3 koji se nalazi na dubini od 60 do 80 cm, što je povezano s oscilacijom podzemne vode (Fe2+ se precipitira u Fe3+). Iz dobivenih korelacija, utvrđeno je da je As dominanto vezan za Fe. Usporedbom koncentracija As dobivenih BCR metodom i zlatotopkom netopivog ostatka nakon DCB-a, utvrđeno je da As nije u potpunosti vezan za Fe, već je manjim djelom vezan i za rezidualnu frakciju. Usporedbom koncentracija As i Fe dobivenih ICP-MS metodom iz dosadašnjih istraživanja s BCR metodom, utvrđeno je da su veće koncentracije dobivene ICP-MS metodom. Na temelju rezultata BCR metode, utvrđeno je da nije pouzdana za određivanje distribucije Fe po frakcijama tla u uzorcima bogatim željezovim oksidima. To u ovom slučaju vrijedi i za As jer je dominantno vezan za Fe.

arsen, željezo, Kalinovac-Hrastova Greda, BCR, DCB, AAS

nije evidentirano