hrvatski

Lipa u povijesnoj i suvremenoj društvenoj svijesti Hrvata

Lipa je u povijesti starih Hrvata bila sveto drvo. Općenito su dobri duhovi hrvatskog pretkršćanskog razdoblja živjeli u krošnjama stabala pa se gotovo i ne može naći drvo koje bi imalo negativnu konotaciju u hrvatskoj povijesnoj, ali i suvremenoj društvenoj svijesti. U radu će se oprimjeriti prisutnost lipe u hrvatskoj glazbi, frazeologiji, vlastitim imenima te društvu i jeziku općenito. Primjerice, hrvatski skladatelj Jakov Gotovac napisao je pjesmu Moj dom koja tematizira obitelj i kuću, a idilična slika doma ilustrirana je lipom (kućica pod lipom) ; lipu nalazimo u frazemima samoće (sam ko lipov bog), u vlastitim ženskim imenima, naziv za hrvatski sitan novac je lipa, mjesec u kojem cvatu lipe zove se lipanj itd. Lipa je uz kesten jedno od rjeđih stabala čiji se cvijet koristi u ljekovite svrhe te gotovo uopće nije alergen u odnosu na druga drveća koja to jesu (primjerice breza). U suvremenoj svijesti Hrvata danas je lipa puno manje prisutna što će se pokazati u rezultatima sociolingvističkog upitnika. Suvremena vlastita ženska imena danas uglavnom nisu motivirana vrstama drveća kao prije (Breza, Javorka, Jasenka).

lipa ; društvena svijest ; hrvatski jezik

nije evidentirano