hrvatski

Arhitektura Vukovarskog vlastelinstva i grada Vukovara od početka 19. stoljeća do 1945. godine

Vukovarsko vlastelinstvo grofova Eltz u svojih je više od dvije stotine godine postojanja predstavljalo jedan od najvećih zemljišnih posjeda u Hrvatskoj. Prostirući se prvotno na više od 87000 jutara zemlje u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu od Korođa, Antina i Tordinaca na zapadu do (Gornjeg) Tovarnika, Novaka i Šarengrada na istoku ostavilo je neizbrisiv trag u svim elementima povijesti ovoga područja, pa tako i na polju povijesti arhitekture. Cilj je ovoga teksta sintezno izložiti povijest arhitekture Vukovarskog vlastelinstva, te grada Vukovara u kojemu je ono imalo sjedište, u razdoblju od početka 19. do sredine 20. stoljeća, odnosno od pojave klasicizma u arhitekturi do prvih primjera utjecaja moderne. Posebna će se pažnja pri tome posvetiti vlastelinskom sklopu grofova Eltz u Novom Vukovaru. Tekst se većim dijelom oslanja na objavljene radove o povijesti i arhitekturi Vukovarskog vlastelinstva i Vukovara, a tek je djelomično proizašao iz novih istraživanja novinskih izvora te neobjavljene arhivske građe Vukovarskog vlastelinstva koja se većim dijelom čuva u Državnom arhivu u Vukovaru, koju obzirom na njezinu izrazitu obilnost nije bilo moguće u cijelosti konzultirati vezano za ovaj projekt.

Vukovarsko vlastelinstvo, Vukovar, arhitektura 19. stoljeća, historicizam, secesija, moderna

nije evidentirano