hrvatski

(Auto)cenzura na primjerima filozofskih tekstova Diderotove Enciklopedije

Autocenzura je oblik cenzure o kojemu se puno ne govori niti istražuje. No, pojavljuje se, kako u totalitarnim tako i u demokratskim društvima, kroz čitavu povijest pisma, izdavaštva i slobode govora. Od povijesnog pregleda preko razmatranja različitih vrsta, načina provedbe, moralnih aspekata i dualne funkcije autocenzure dolazi se do konkretnog oblika promišljene autocenzure. Ona stvara posebnu tehniku pisanja “između redaka” koja poruku unatoč ograničenjima, uspijeva prenijeti od autora do inteligentna čitatelja služeći dodatno kao zaštita od oštre cenzorske ruke. Takvom su se tehnikom, među ostalim, koristili autori Encyclopédie ou Dictionaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (1751 – 1772). Predvođeni Denisom Diderotom, takozvani Enciklopedisti, u vrijeme prosvjetiteljstva borili su se za sekularizaciju mišljenja, suprotstavljanje religijskom autoritetu i za bolje obrazovanje svekolike javnosti. Unatoč stalnom nadgledanjima i zabranama izdavanja uspjeli su uz pomoć autocenzure prenijeti svoje heterodoksne poruke. U zadnjem dijelu rada, analizom sadržaja tekstova Encyclopédie prikazani su izravni primjeri autocenzure. Suvremeni se svijet ni danas nije oslobodio cenzure i autocenzure, osobito prisutnih u medijskome svijetu, stoga borba protiv kontrole i zabrane još uvijek traje.

cenzura, autocenzura, francuska enciklopedija, između redaka, Diderot

nije evidentirano