hrvatski

Joseph O'Connor, Igra sjena

Hrvatski čitatelji vole irske pisce, priče i mitove, a kada su u pripovjedačkoj igri vampiri, Jack Trbosjek i sjaj fascinacije pod negdašnjim londonskim lampama, čitateljska budnost je zajamčena. O romanu Josepha O'Connora, "Igra sjena" nižu se hvalospjevi: omogućio nam je nestvarno lijep pogled na zlatno doba viktorijanskog kazališta i njegove najsjajnije protagoniste. Pisac O'Connor rođen je u Dublinu, 1963, a poznat je po nizu bestsellera: "Zvijezda mora", "Redemption Falls", Svjetlo za duhove", prevođen je i dosta čitan. Roman "Igra sjena" dobio je brojne nagrade, pa će zasigurno i kod nas naći poklonike. To je fino izbrušena gotička priča koja prati odnose triju važnih osoba irske kulture s prijelaza stoljeća: kazališnog barda Henryja Irvinga, prelijepe glumice Ellen Terry i gradskog činovnika s literarnim aspiracijama, od fantastike do mistike i natrag, Brama Stokera. Stoker od činovnika postaje Irvingov kazališni pomoćnik. Irving je bio genijalan ali ekscentrik, baš kao lik iz literature, što je Stokeru bilo prilično nepodnošljivo. Motivirao ga je i gušio, kako kad, iz ljubomore, straha ili je jednostavno uživao biti tiranin. Možda se tiranin postaje rezignacijom spram svijeta i sebe, tko zna. U jednom razgovoru, Bram Stoker pokušava širiti smisao inspiracije i stvaranja, pa kaže: "Život bez mašte bio bi beskonačan pakao". Irving mu odgovara: "Nije li takav u svakom slučaju?" Njih dvojica se dobar dio romana pate u uzajamnom proždiranju, a ostatak patnje uzrokovan je strašću obojice spram glumice Ellen Terry.

London, Bram Stoker, kazalište

nije evidentirano