hrvatski

Mikropropagacija i mikrotuberizacija tradicijskog kultivara krumpira 'Brinjak'

Krumpir je vrsta koja može biti inficirana različitim virusima što smanjuje prinos i kvalitetu gomolja. Mikro tehnike razmnožavanja krumpira se koriste za proizvodnju zdravih biljaka. Krumpir se može in vitro razmnožavati mikropropagacijom koja rezultira proizvodnjom zakorijenjenih biljaka koje se zatim sade u staklenik radi proizvodnje zdravih minigomolja ili mikrotuberizacijom kojom se proizvode mali mikrogomolji u in vitro uvjetima. Takvi se mikrogomolji također mogu koristiti za daljnju proizvodnju minigomolja u zaštićenom prostoru. Cilj ovog rada bio je stoga kod tradicijskog kultivara krumpira 'Brinjak' ispitati uspješnost mikropropagacije uz dodatak različitih regulatora rasta u medij i uspješnost mikrotuberizacije pri različitim tretmanima. Za mikropropagaciju je korišten Murashige i Skoog medij s dodatkom 3% saharoze, a za mikrotuberizaciju isti medij s 8% saharoze. Obzirom na kvalitetu izdanaka, najbolju razvijenost korijena i postotak zakorijenjivanja, biljke mikropropagirane u mediju bez regulatora rasta (HFM-Mt) i mediju s dodatkom 2, 5 mg/l GA3 postigle bi najbolju stopu preživljavanja nakon prijenosa u in vitro uvjete. Tretman s 2, 5 mg/l GA3 + 0, 5 mg/l BAP-a se zbog loše kvalitete izdanaka ne preporuča u mikropropagaciji tradicijskog kultivira 'Brinjak'. Kod mikrotuberizacije veći postotak izdanaka s formiranim mikrogomoljima dobiven je u tretmanu s 4 mg/l kinetina i 1 mg/l 6-benzilaminopurina (KIN4 BAP1) u odnosu na tretman bez regulatora rasta (HFM-Mt). Također, mrak je povoljno utjecao na veći postotak izdanaka s formiranim mikrogomoljima. Promjer mikrogomolja i masa mikrogomolja bili su značajno veći kod tretmana KIN4 BAP1 na kratkom danu.

krumpir, mikropropagacija, mikrotuberizacija, biljni regulatori rasta, fotoperiod

nije evidentirano