hrvatski

Tragom lokalno prepoznatljivog u tradicijskoj glazbi Križevaca i križevačkog kraja

Članak sadrži rezultate etnomuzikološkog istraživanja grada Križevaca i križevačkog kraja. Podaci o prethodnim etnomuzikološkim istraživanjima na području Križevaca pronađeni su u rukopisima i snimkama koji se čuvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Ti dokumenti obuhvaćaju neobjavljenu građu troje etnografa iz 1930-ih, 1950-ih i 1980- ih: Nikole Hercigonje, Ksenije Brodarić i Krešimira Galina. Riječ je o transkripcijama repertoara bivših folklornih skupina iz Majurca i Apatovca, zatim o snimci cimbala iz Zaistovca i, u slučaju Ksenije Brodarić, o terenskom izvješću iz Majurca, Đurđica i Malog Potočeca. Uz to, zbirke pjesama koje su tijekom druge polovice 19. stoljeća objavili Franjo Kuhač i Ludvík Kuba uključuju nekoliko pjesama i jedan ples iz Križevaca i iz Lepavine. Glazba koju su prikupili ti istraživači dokazuje postojanje i popularnost tradicijskih instrumenata, naročito cimbala, tambura i duda. Glazbena obilježja pjesama pokazuju tendenciju prema dijatonici i dvoglasnom pjevanju u paralelnim tercama ili u stilu pjevanja na bas. Osim toga, glazbeni materijal svjedoči o tome da su pjesme iz drugih dijelova Hrvatske, kao i repertoar starogradskih pjesama, rano stigli na područje Križevaca i da su postali popularni, pri čemu je moguće da su potisnuli dotadašnji nedijatonski repertoar. Sva ta obilježja u skladu su s onim što su drugi etnomuzikolozi pronašli na širem kulturnom području središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Stoga bi područje Križevaca i križevačkog kraja također trebalo uključiti u opću literaturu o regionalnoj tradicijskoj glazbi Hrvatske u kojoj je njihova prisutnost dosad često bila zanemarena.

tradicijska glazba, etnomuzikološko istraživanje, Križevci i okolica, lokalna prepoznatljivost

nije evidentirano