hrvatski

Sekuritizacija migracija: socijalna konstrukcija ili stvarna prijetnja?

Kretanja stanovništva ili migracije nisu povijesna novost, no na agendi sigurnosti 21. stoljeća zauzimaju presudno mjesto. Migracije postoje od kada postoji čovječanstvo i igraju bitnu ulogu u oblikovanju svijeta kakvog poznajemo. Represija, sukobi, ratovi, socijalne disolucije, političke nestabilnosti i gospodarske nejednakosti oduvijek su generatori prekograničnih kretanja ljudi i indikator političke, ekonomske i sigurnosne situacije u području emigriranja i području imigriranja. Mnoge suvremene države proizvod su socijalnih i kulturalnih utjecaja ranijih kretanja stanovništva, dok tek nekolicina država predstavlja idealiziranu sliku homogenih država- nacija. Stručnjaci procjenjuju da migranti (prisilni i dobrovoljni) danas čine oko 3, 5% svjetske populacije i kada bi svi živjeli na jednom mjestu bili bi peta najveća država na svijetu. Migracije su ranije tretirane kao socijalni, humanitarni i ekonomski problem. Promjenom paradigmi međunarodne i nacionalne sigurnosti u posthladnoratovskom razdoblju migracije se postupno smatraju i sigurnosnim problemom. Svoje mjesto na agendi sigurnosnih izazova definitivno su zauzele nakon brutalnog terorističkog udara na SAD 2001. godine. Štoviše, migracije su našle svoje mjesto u sferi sekuritiziranih fenomena: određene su kao prijetnja egzistencijalnog karaktera. Migracije nepobitno imaju implikacije na nacionalnu i međunarodnu sigurnost, no jesu li zaista i sigurnosna prijetnja, k tome i sekuritizirana? Empirija i podaci su uvjerljiv odgovor: prema podacima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice u razdoblju 2009-2018. broj ljudi u svijetu koji su prisilno napustili svoje domove porastao je s 43 na 71 milijun od čega je 26 milijuna izbjeglica, dok procjene Svjetske banke ukazuju da je 1, 6 milijardi ljudi ili 20% svjetskog stanovništva suočeno s različitim formama nesigurnosti. Migracije su stoga ozbiljan izazov međunarodnoj sigurnosti u predvidivom razdoblju 21. stoljeća. Oslanjanjem prvenstveno na kvalitativnu (sekundarnu) analizu i interpretaciju različitih empirijskih pokazatelja, sekuritizacija migracija se analizira iz nekoliko perspektiva, s ciljem provjere sljedećih postavki: a) terorizam može uvjetovati migracije, b) migracije mogu uvjetovati terorizam, c) teroristi mogu biti migranti, d) migranti mogu biti teroristi.

sigurnost ; migracije ; sekuritizacija ; terorizam ; socijalna konstrukcija

nije evidentirano