hrvatski

Kontinuitet ili diskontinuitet – 10. i 11. stoljeće u Loboru

Koncem 8. i početkom 9. stoljeća Lobor (Lobor, Majka Božja Gorska) je, nakon kasnoantičkog doba, opet postao regionalno političko središte u Panoniji. O tim počecima svjedoči paljevinsko groblje ili bolje rečeno ono što je preostalo iz uništenih ili oštećenih paljevinskih grobova. Ostaci jednog spaljenog pokojnika položeni su u urnu, a o druga dva svjedoče jame s predmetima. U jami 32/2003 pronađena je, gorenjem vatre, oštećena ogrlica sastavljena od različitih perli od staklene paste, keramičkih perli te brončani predmeti, u drugoj jami 34/2003 pronađeni su spaljeni brončani predmeti, slični su nađeni i u iskopu za stupove drvene crkve, među njima čini se da je bilo naušnica. Slične perle pronalažene su i na drugim pozicijama, i u rakama grobova 9. i 10. st. pa se čini da je paljevinsko groblje moglo biti veće. Iznad paljevinskog groblja podignuta je prva drvena crkva, a prilikom njenog podizanja posve je bilo razoreno groblje. Je li to učinjeno simbolički kako bi se naznačilo da je završilo pogansko razdoblje i da je došlo novo kršćansko doba? Svakako je to radikalan prekid s jednom tradicijom i možda demonstracija novog doba i novog političkog poretka. Tijekom 9. st. na utvrdi zaštićenom palisadom sagrađena je još jedna crkva, bazilika. Lijepo građena i opremljena svjedoči o vrsnim majstorima graditeljima i klesarima koji su od zatečenog mramora, antičkih spolija, isklesali sav namještaj i sve arhitektonske elemente za novu crkvu. Tijekom njenog postojanja formira se groblje oko nje. U rijetkim grobnim rakama ima i predmeta karakterističnih za Panoniju karolinškog doba. Veliki broj grobova bez predmeta predstavlja problem oko datiranje određenih faza pokopa pa tako i detekciju vremena koje je ključno za uspostavu kontinuiteta između karolinškog 9. i narednih više nego turbulentnih stoljeća. Postoje vrlo velike sličnosti s dva nedaleka prekodravska panonska lokaliteta s Ptujskim gradom i Blatnogradom (Zalavárom). Problemi i nedoumice koje su otvorili ti lokaliteti pojavljuju se i u Loboru iako ne svi, ali podosta istih i sličnih. Čini se da je kontinuirani razvoj lokaliteta kao crkvenog središta prekinut najkasnije u 11. stoljeću, a možda već i ranije. Što je tomu uzrok, unutarnji nemiri ili vanjska ugroza teško je reći. Ovdje nije riječ o nestanku populacije, DNK će pokazati je li riječ o istoj populaciji, već o tome da su se promijenili neki važni trendovi, tako kod sahrana, ima više predmeta u grobovima, a uz to je crkva porušena i započinje sahranjivanje preko njenih ruševina. Posljedično, crkveno je sjedište premješteno na neku drugu poziciju. Što se događa u Panoniji iza 900. jedno je od najkontroverznijih pitanja iz ranije hrvatske povijesti. S jedne strane piše se o ulasku Hrvata i širenjem hrvatske države do rijeke Drave, ratovima unutar negdašnje Franačke, a onda i o dolasku Mađara koji postepeno zauzimaju Panonsku nizina. Moguće da postoje i druga rješenja jer je očito da je razaranja bilo, obje crkve su porušene, jedino je teško dokazati s koje strane je ono došlo i kada se to zbilo. Čini se da je na lokalitetu od konca 8. do 13. st. bilo više diskontinuiteta, ali je uz onaj na početku 9. st. najznačajniji onaj koji nastupa negdje od 11 st.

Lobor, crkva, groblje ; srednji vijek ; novi vijek

nije evidentirano