Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Utjecaj kalcizacije na sadržaj humusa u tlu (CROSBI ID 714588)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Ivezić, Vladimir ; Perić, Katarina ; Engler, Meri ; Popović, Brigita ; Lončarić, Zdenko ; Karalić, Krunoslav Utjecaj kalcizacije na sadržaj humusa u tlu // Knjiga sažetaka "Potencijal tla i zemljišnih resursa: ključne uloge znanosti i učinkovitih politika" / Romić, Marija ; Rastija, Domagoj ; Popović, Brigita (ur.). Vukovar: Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2018. str. 46-46

Podaci o odgovornosti

Ivezić, Vladimir ; Perić, Katarina ; Engler, Meri ; Popović, Brigita ; Lončarić, Zdenko ; Karalić, Krunoslav

hrvatski

Utjecaj kalcizacije na sadržaj humusa u tlu

Kalcizacija, tj. neutralizacija kiselih tala u poljoprivredi se vrši primjenom materijala bogatih Ca i Mg koji imaju sposobnost podizanja pH vrijednosti tla. Sve je češća primjena nusproizvoda iz industrijske proizvodnje kao kalcizacijskih sredstava. Naglo podizanje pH vrijednosti tla često može imati negativan utjecaj na humus u tlu, tj. podizanjem pH vrijednosti tla potiče se mikrobiološka aktivnost a time i brža razgradnja humusa. Cilj istraživanja je utvrditi mogućnost primjene tri nova kalcizacijska materijala (drveni pepeo, filtarska prašina i bazična troska) te karbokalka kao kalcizacijskog sredstva dostupnog na tržištu te istražiti njihov kalcizacijski učinak, ali i utjecaj na sadržaj humusa u tlu. Istraživanje je provedeno tijekom 2015. - 2017. na dva lokaliteta u blizini Feričanaca. Na temelju dvogodišnjeg pokusa s lucernom, kroz četiri otkosa, utvrcđeno je da su pepeo i filtarska prašina jednako uspješni u neutralizaciji suvišne kiselosti kao i karbokalk, dok je bazična troska podigla pH vrijednosti u odnosu na kontrolu, no statistički slabije nego ostala tri kalcizacijska sredstva. Sadržaj humusa se nije bitno mijenjao tijekom prva tri otkosa no u četvrtom otkosu je primijećeno opadanje humusa na parcelama gdje je korišten karbokalk, pepeo i bazična troska dok kod kontrole i primjene filtarske prašine nije primijećeno statistički značajno opadanje humusa. Dakle, od istraživanih materijala, filtarska prašina se pokazala kao najbolje sredstvo i sa stajališta očuvanja plodnosti tla.

bazična troska ; filtarska prašina ; karbokalk ; pepeo

nije evidentirano

engleski

Liming impact on soil humus content

nije evidentirano

basic slag ; filter dust ; sugar factory lime ; ash

nije evidentirano

Podaci o prilogu

46-46.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Romić, Marija ; Rastija, Domagoj ; Popović, Brigita

Vukovar: Hrvatsko tloznanstveno društvo

978-953-7878-85-6

Podaci o skupu

13. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva

poster

10.09.2018-14.09.2018

Vukovar, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)