hrvatski

Analiza međuodnosa ponude i potražnje na tržištu rada u Republici Hrvatskoj

Cilj ovog rada je kvantificirati međuodnos ponude i potražnje na hrvatskom tržištu rada te unaprijediti postojeću prezentaciju aktualnih trendova na tržištu rada kroz nove, vizualno atraktivne, dinamičke i interaktivne grafičke prikaze i indikatore. U radu se iznose dva prijedloga takvih unaprjeđenja: i) Dinamička vizualizacija stanja na tržištu rada kroz vrijeme i kroz različite poslovne cikluse ; ii) Izrada novog indikatora – Semafora tenzije tržišta rada – koji predstavlja procjenu ponude i potražnje za radom u Republici Hrvatskoj te dinamički prikaz njihove usklađenosti kroz vrijeme. S metodološkog aspekta, u prvom se koraku podaci desezoniraju metodom Census X12 kako bi se iz podataka isključio utjecaj sezonskih kretanja na tržištu rada koje su u Hrvatskoj izrazito prisutna. Potom se podaci ekonometrijskim metodama (Hodrick- Prescott filter) izglađuju, čime se podaci „čiste“ od tzv. šumova u podacima te se uklanjaju kratkoročne kolebljivosti. Rezultati analize pokazuju da na hrvatskom tržištu rada postoji vrlo značajan jaz između ponude i potražnje za radom, gdje potražnja za radnicima značajno nadmašuje ponudu koju radnici nude na tržištu, uz iznimku razdoblja zatvaranja gospodarstva tijekom 2020. godine. Stopa nezaposlenosti je na povijesno vrlo niskim razinama, dok je stopa slobodnih radnih mjesta natprosječno visoka. To upućuje na zaključak da je napetost (tenzija) na hrvatskom tržištu rada trenutno vrlo visoka. Aplikativna vrijednost ovog pokazatelja ogleda se u tome što tenzija na tržištu rada snažno korelira s budućim kretanjem stope rasta plaća u zemlji. Doprinos novih indikatora i vizualizacija trendova ogleda se u povećanju stupnja informiranosti javnosti i nositelja ekonomske politike o stanju, trendovima i perspektivama širokog broja pokazatelja tržišta rada u Republici Hrvatskoj. Ograničenja ovakvog načina vizualizacije trendova na tržištu rada su u tome što se izglađivanje vrši ispočetka svaki mjesec, stoga su grafički prikazi podložni reviziji jer se vrijednosti pokazatelja mogu u manjoj mjeri mijenjati. Također, s obzirom da se izglađivanjem podataka gube određene informacije na kraju vremenske serije podataka, potencijalno može biti potrebno između jedan do četiri mjeseca kako bi se pouzdano utvrdilo je li ciklus uistinu dosegao vrhunac ili dno.

tržište rada ; vizualizacija ; ponuda i potražnja za radom ; napetost tržišta rada

nije evidentirano